UniCredit čeka ECB za 49.65%

UniCredit izravno posjeduje 26,77 % dionica Commerzbank. Budući da Commerzbank drži vlastite dionice koje nemaju pravo glasa, taj udio čini približno 27,93 % glasačkih prava koja se mogu ostvariti (UniCredit, AktG §71b). UniCredit uz to ima ugovore i prihvaćene ponude za prodaju koje mu daju pravo na dodatne dionice, ali zasad ne i na glasove povezane s njima. Odobre li regulatori transakciju i dionice budu prenesene, njegov bi glasački udio porastao na 49,65 % (UniCredit, Tagesschau). Riječ je o uvjetnom položaju vrlo blizu većini, ali ipak bez formalne većinske kontrole.

Njemačka država drži približno 12 % dionica (Commerzbank). Berlin tim udjelom može glasati, pregovarati o dobrovoljnim jamstvima za radna mjesta i sjedište banke te preko svojeg mjesta u nadzornom odboru utjecati na upravljanje. Ne može, međutim, samostalno spriječiti UniCredit da stekne stvarnu kontrolu nad glasovanjem ako prijenos dionica bude dovršen.

Tri vrste kontrole, tri različita praga

Prema njemačkom zakonu o preuzimanjima, prelazak praga od 30 % glasačkih prava obvezuje ulagača da ponudu uputi svim preostalim dioničarima (WpÜG). UniCreditov sadašnji udio od 27,93 % ostaje neposredno ispod te granice. O prelasku praga ne odlučuje njemački BaFin, nego Europska središnja banka. Prema medijskim izvješćima, njezina interna procjena nije pronašla razloge povezane sa sigurnošću i stabilnošću poslovanja koji bi opravdali protivljenje transakciji (Bloomberg), ali konačna odluka još nije objavljena.

S udjelom od 49,65 % UniCredit ne bi imao zakonsku većinu. No skupštinama dioničara rijetko prisustvuju svi vlasnici dionica, pa bi mu takav udio uz slabiji odaziv u praksi omogućio prevlast pri donošenju redovitih odluka.

Njemačko korporativno pravo predviđa i snažniji oblik nadzora: ugovor o upravljanju, kojim matično društvo dobiva pravo davati obvezujuće upute upravi ovisnog društva. Za njegovo je sklapanje potrebna potpora 75 % temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini, a ne 75 % svih dionica (German Stock Corporation Act). Berlin takvu odluku ne može blokirati samo svojim udjelom od 12 %. Morao bi pridobiti dovoljno drugih dioničara da protivnici prikupe više od 25 % stvarno danih glasova.

Tko dobiva, a tko strahuje

Njemačka rasprava uglavnom se vodi oko mogućih gubitaka. Commerzbank posluje s približno 25.000 poslovnih klijenata, među kojima su brojni srednje veliki proizvođači ovisni o dugotrajnim odnosima sa svojom bankom. Njemački sindikat uslužnih djelatnosti Ver.di upozorava da bi moglo biti ugroženo više od 10.000 radnih mjesta, no riječ je o sindikalnoj procjeni, a ne o objavljenom UniCreditovu planu (Die Zeit). Jedno istraživanje bankovnih spajanja pokazalo je da banke preuzimatelji, barem privremeno, često prekidaju odnose s malim poduzećima (Degryse, Masschelein and Mitchell).

UniCredit svoju računicu temelji na smanjenju troškova i većem opsegu poslovanja. Spojena banka imala bi veću bazu depozita, troškove tehnologije i usklađivanja s propisima rasporedila bi na veće prihode, a poslovanje bi bilo manje izloženo rizicima pojedinoga tržišta. UniCreditovi dioničari dobili bi pristup njemačkom tržištu kreditiranja poduzeća, dok dioničari Commerzbank koji su prihvatili ponudu dobivaju UniCreditove dionice uz premiju u odnosu na cijenu prije ponude. Presudno je koliko bi se očekivanih ušteda ostvarilo otpuštanjem zaposlenika i zatvaranjem poslovnica, upravo onih dijelova banke koje njemački dužnici smatraju vrijednima.

Iskustvo Bank Austria daje dio odgovora. Nakon što je preuzeo kontrolu, UniCredit je ukinuo približno 1.200 radnih mjesta i smanjio broj poslovnica s oko 190 na približno 120 (Bank Austria). Bank Austria ostala je profitabilna, ali joj se strateška važnost unutar austrijskoga gospodarstva smanjila. Hoće li Commerzbank krenuti istim putem, ovisit će o odlukama koje UniCredit zasad nema zakonsko pravo donositi.

Što je odlučeno, a što još nije

UniCreditova uprava 10. rujna odobrila je izdavanje novih dionica kojima će platiti ponuđene dionice Commerzbank (UniCredit board resolution). Time je pripremljena isplata, ali prijenos još nije proveden. Odobrenje Europske središnje banke za prelazak praga od 30 % i dalje se čeka, a nije izdano ni odobrenje za zaštitu tržišnog natjecanja potrebno za stjecanje pune kontrole. Odluka Bundeskartellamta iz ožujka 2025. odnosila se samo na ranije stjecanje manjinskog udjela (Bundeskartellamt).

Njemačka može znatno povećati političku cijenu preuzimanja te pregovarati o uvjetima koji se odnose na sjedište, minimalnu zaposlenost i obveze kreditiranja. Ipak, europska pravila o bankama i preuzimanjima oblikovana su upravo tako da omoguće ovakve prekogranične transakcije. Berlinu njegovih 12 % osigurava mjesto za pregovaračkim stolom, ali ne i pravo veta.