Hrvatska zaustavila 341 neoznačenu svinju

341 životinja kojima se nije mogao utvrditi put

Veterinar u Jalžabetu, u sjevernoj Hrvatskoj, prošloga je tjedna odbio dopustiti istovar triju kamiona. U njima je bila 341 svinja iz područja pod ograničenjima zbog afričke svinjske kuge. Od toga 340 životinja nije imalo nikakve identifikacijske oznake, a dokumentacija se nije podudarala sa zatečenim stanjem (tportal). Za svih 341 svinju naloženo je usmrćivanje. Taj je slučaj važan jer životinje bez sljedivosti, dopremljene iz zatvorenog područja, mogu srušiti sustav na kojem počiva nastavak trgovine svinjetinom u ostatku Europe.

Afrička svinjska kuga ne prenosi se na ljude. Šteta je gospodarska: virus kod svinja izaziva visoku smrtnost, cjepivo nije u redovitoj uporabi, a države na izbijanje zaraze odgovaraju usmrćivanjem životinja, zabranama premještanja i trgovinskim ograničenjima (WOAH, Europska komisija). Hrvatska se sada suočava s ubrzavanjem zaraze. Ministar poljoprivrede David Vlajčić stanje je nazvao „vrlo ozbiljnim”, navodeći dane s 12 odnosno 18 novih žarišta (tportal).

Sustav dokaza koji drži granice otvorenima

Europska unija tijekom izbijanja zaraze pokušava zadržati trgovinu svinjetinom tako što zatvara zaražena područja, dok zone bez bolesti nastavljaju trgovati. Prema Provedbenoj uredbi 2023/594, pogođena se područja dijele u kategorije ograničenja, uz posebne uvjete za svako premještanje svinja ili proizvoda od svinjskog mesa. Logika je jednostavna: izolirati rizični dio karte, a ne zaustaviti cijelo tržište.

Takav sustav funkcionira samo ako se za svaku životinju može utvrditi s koje farme dolazi, kojim je putem prevezena i kakav joj je veterinarski status. Ušna markica nije birokratski ukras. Ona povezuje životinju s podacima koji vlastima trebaju kada se bolest širi: podrijetlom, kontaktima, izloženim farmama i kamionima.

Svinje bez oznaka, iz zone ograničenja i s dokumentima koji ne odgovaraju stvarnom stanju, prekidaju taj lanac dokaza. Tada se više ne može pouzdano rekonstruirati koja su područja sigurna. Upravo je to povjerenje temelj tržišnog pristupa za sve ostale. Pritisak je stvaran: u susjednoj Srbiji afrička svinjska kuga potvrđena je na 496 gospodarstava, uz 10.515 usmrćenih svinja u okruzima blizu Hrvatske (RTS). Zaraza uz vanjsku granicu Unije povećava teret veterinarskih i carinskih službi. Povećava i izglede da nezakonito ili slabo nadzirano premještanje unese rizik u jedinstveno tržište bez mogućnosti naknadne provjere.

Tko plaća kada sljedivost zakaže

Prvi gubitnici su uzgajivači u zonama ograničenja. Oni trpe zabrane premještanja, odgode prodaje, usmrćivanje životinja i obvezna testiranja. Mali proizvođači taj teret obično podnose teže od velikih integriranih farmi jer imaju slabiju biosigurnost, manje novca za preživljavanje razdoblja bez prodaje i manje administrativnih kapaciteta za ispunjavanje propisa. Za Hrvatsku to nije posebno izmjeren podatak, nego gospodarska logika koja se ponavlja u europskim izbijanjima bolesti.

Mađarski primjer pokazuje manje vidljiv trošak: vrijeme. Tamošnja izvješća upućuju na to da se lokalne zaštitne zone mogu ukinuti, dok ograničenje na razini Europske unije i dalje ostaje na snazi. Za ukidanje europske oznake potrebni su dezinfekcija, razdoblje čekanja i formalna odluka Unije (Agrárszektor, Provedbena uredba 2023/594). U praksi se kupci vraćaju tek kada EU prihvati da je područje dovoljno čisto. Političke objave nacionalnih vlada nisu dovoljne.

I prevencija je skupa. Lombardija je otvorila 4,8 milijuna eura potpora za biosigurnost, uz pokrivanje do 80 posto prihvatljivih ulaganja u ograde i dezinfekciju (Lombardia Notizie). U Toskani je jedno potvrđeno žarište odmah dovelo do usmrćivanja životinja i upozorenja o mogućim izvoznim ograničenjima (ANMVI Oggi). Kada sljedivost zakaže, ti se troškovi šire na sve, jer lokalno žarište pretvaraju u pitanje trgovinskog statusa cijele regije.

Dobitnici su proizvođači i izvoznici koji poštuju pravila. Stroga provedba štiti ih od toga da budu kažnjeni zbog nezakonitog premještanja koje je pokrenuo netko drugi.

Slučaj u Jalžabetu pokazuje da je sustav ovaj put proradio. Jedan je veterinar zaustavio ono što dokumenti i prethodne kontrole nisu. Hrvatska sada mora pokazati da nezakonita premještanja može otkriti prije istovara, a ne tek kada kamioni stignu na odredište. Još se ne zna kreće li se nezakonita trgovina brže nego što je inspekcije mogu pratiti. Puni rezultati nadzora, pravni postupci i model naknade za pogođene uzgajivače zasad nisu objavljeni.