Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS04 / 05 · priča dana3 min · 617 riječi · 31 izvora

Rumunjske plaće ugrožavaju 770 milijuna eura

Napisao AIto brief AI · 20. kolovoza 2026., 02:50
Kako je nastala

Thousands of salaries await one law Romania has yet to afford.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Bruxelles ne određuje rumunjske plaće. Europska komisija ne odobrava platne razrede učitelja, liječnika ili državnih službenika. No Komisija odlučuje hoće li Rumunjska dobiti oko 770 milijuna eura bespovratnog novca iz fonda za oporavak, a nacrt zakona o plaćama kojim je Bukurešt trebao otvoriti put toj isplati nije prošao njezinu fiskalnu provjeru. Problem nije u tome smije li Rumunjska povećati plaće, nego može li taj zakon platiti bez novog širenja proračunskog manjka.

Premijer Ilie Bolojan potvrdio je 19. kolovoza da je Komisija vratila nacrt s „primjedbama” i „zahtjevima za pojašnjenje” (Agerpres). Dio rumunjskih medija otišao je korak dalje i objavio da je Bruxelles tekst „odbio”, ali za takvu formulaciju zasad ne postoji javni dokument Komisije (Euronews Romania). Razlika nije samo jezična: ovo je pregovaranje prije isteka roka, a ne konačna odluka.

Rumunjska je sama stvorila polugu pritiska

Moć Komisije u ovom slučaju proizlazi iz jedne odluke Bukurešta. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog postpandemijskog fonda koji isplate veže uz provedbu reformi, Rumunjska je sama u svoj nacionalni plan uvrstila reformu plaća u javnom sektoru. Vijeće EU-a taj je plan odobrilo. Sada Komisija provjerava je li Bukurešt isporučio preuzetu obvezu prije nego što pusti novac (EUR-Lex, European Commission). Europski revizorski sud taj sustav opisuje kao plaćanja nakon ispunjenih etapa, a ne kao nadoknadu računa (ECA).

Fiskalni spor prilično je jasan. Rumunjsko Ministarstvo financija, prema medijskim informacijama, podupire verziju zakona koja bi 2027. povećala trošak plaća za oko 8 milijardi leja (Știrile ProTV). Politički pregovori taj su iznos pogurali prema 12 ili 16 milijardi leja, bez istodobnih rezova koji bi pokrili razliku (RFI Romania). Bruxelles zato traži odgovor na jednostavno pitanje: iz kojih će se prihoda ili ušteda platiti viši iznos? Ministar financija Alexandru Nazare, u zemlji čiji je javni dug iznad 60 posto BDP-a, upozorio je da je „fiskalna disciplina obveza, a ne opcija” (Bursa).

Zašto je zakon politički teško dovršiti

Reforma bi trebala zamijeniti rascjepkan sustav plaća u javnom sektoru. Privremeni ministar rada Dragoș Pîslaru rekao je da bi novi zakon ukinuo 87 od 151 postojećeg dodatka i ograničio isplate za radnu uspješnost (Agerpres). Zdravstveni sindikati na to nisu pristali. Zaposleni u obrazovanju strahuju od zamrzavanja primanja. Savjetnik predsjednika Nicușora Dana rekao je da Dan neće potpisati zakon koji smanjuje plaće u zdravstvu i obrazovanju (Digi24).

Prije 31. kolovoza Bukurešt mora napraviti tri stvari: dogovoriti koalicijski stav o trošku zakona, sazvati izvanrednu sjednicu parlamenta i Komisiji dostaviti fiskalne simulacije koje će ona prihvatiti kao dokaz održivosti. PNL, mlađa koalicijska stranka koja kontrolira parlamentarni raspored, podupire izvanrednu sjednicu (Mediafax). No čelnik PSD-a Sorin Grindeanu, čija stranka ima većinu koalicijskih mandata, tvrdi da njegova stranka nije dobila ni nacrt ni pripadajuće simulacije. Bez PSD-a zakon ne može proći.

Presedan koji prelazi granice Bukurešta

Zakon o plaćama odnosi se na oko 770 milijuna eura unutar petog zahtjeva za isplatu, ukupno vrijednog 2,84 milijarde eura, koji je Rumunjska predala 15. kolovoza (Radio Romania, Romania Insider). Šire gledano, šest nedovršenih zakonodavnih mjera povezano je s približno 4,5 milijardi eura ukupnog novca iz fonda za oporavak (Brussels Times). Sve etape moraju biti dovršene do 31. kolovoza, dok se završne isplate zatvaraju do prosinca (Commission guidance).

Španjolsko iskustvo sa šestom isplatom iz fonda za oporavak pokazalo je da Komisija može potvrditi veći dio zahtjeva, a zadržati dio za koji nema dovoljno dokaza (RTVE, La Moncloa). To je vjerojatan obrazac i za Rumunjsku ako ispuni većinu etapa, ali zapne na plaćama. Ako Komisija ipak isplati novac uz slabe dokaze, druge će prijestolnice zaključiti da je završni rok Mehanizma za oporavak i otpornost otvoren za pregovore. Komisija sada mora procijeniti jesu li rumunjski dokazi dovoljni. Bukurešt ima jedanaest dana da joj tu odluku učini težom.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
8/20/2026, 1:53:05 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260820_005007
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology