Sjene flote prošle su nekažnjeno

Negdje uz bugarsku i rumunjsku obalu Crnog mora prolaze tankeri koje se povezuje s ruskom flotom u sjeni. Ulaze u vode država članica Europske unije, izlaze iz njih i nastavljaju plovidbu. Od siječnja do kolovoza 2026. najmanje 14 takvih brodova provelo je ukupno 418 sati u vodama dviju članica EU-a, prema istrazi Greenpeacea Bugarska koja se oslanja na podatke o praćenju plovila Lloyd's List Intelligencea (Greenpeace Bulgaria, Fakti). Nijedan nije zaustavljen. Nijedan nije pregledan na moru. Nijedan nije zadržan.

Na prvi pogled to izgleda kao neprovođenje sankcija. Pravna slika ipak je složenija: Europska unija može uvrstiti brodove na sankcijske popise, ali obalne države i dalje trebaju konkretan pravni razlog da ih zaustave.

Zašto sama prisutnost nije dovoljna za zadržavanje

Tih 14 brodova nalazi se u bazi Lloyd's Lista o floti u sjeni, koja označava tankere povezane s prikrivenim praksama u prijevozu nafte pod sankcijama (Greenpeace Bulgaria). No javno objavljeni podaci ne donose praćenje svakog broda pojedinačno, povijest tereta, status osiguranja ni dokaz da je ijedan od njih pristao u luku, prekrcavao teret ili prouzročio onečišćenje u bugarskim ili rumunjskim vodama.

Međunarodno pomorsko pravo štiti institut neškodljivog prolaska: brodovi smiju prolaziti teritorijalnim morem druge države bez ometanja, prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Sama činjenica da je brod na sankcijskom popisu ne ukida to pravo. Tanker koji prelazi Crno more bez zaustavljanja i bez prekrcaja tereta ima isto pravo prolaska kao i svako drugo plovilo. Kako zaključuje SWP Berlin, uvrštavanje na popis stvara politički pritisak, ali ne daje opću ovlast za zapljenu broda (SWP Berlin).

Središnji simbol kampanje Greenpeacea postao je Kairos, napušteni sankcionirani tanker u blizini Burgasa. Aktivisti su obojili njegov trup nakon što su satelitske snimke pokazale tragove nalik naftnoj mrlji u blizini broda (Greenpeace Bulgaria Kairos, Cherno More). Bugarske pomorske vlasti objavile su da naknadne provjere nisu utvrdile aktivno onečišćenje. Spor oko tog slučaja zato nije zatvoren.

Gdje provedba funkcionira, a gdje zapinje

Rumunjski odgovor pokazuje gdje nastaje praznina. Rumunjska pomorska uprava priopćila je da nijedan sankcionirani brod nije uplovio u rumunjske luke nakon datuma uvrštavanja na popis (DottoTV, Radio Constanta). Time je odgovoreno na pitanje pristupa lukama. Nije odgovoreno na pitanje što se kreće kroz rumunjski gospodarski pojas, šire morsko područje u kojem država ima prava nad resursima i zaštitom okoliša, ali ne i punu teritorijalnu vlast.

ProTV je objavio da je rumunjska Obalna straža od svibnja 2022. primila više od 1.200 najava prekrcaja s broda na brod. Obalna straža navela je da inspekcije nisu bile potrebne jer su brodovi dostavili obavijesti prema pravilima za sprječavanje onečišćenja (Stirile ProTV). Drugim riječima, sama najava tretirana je kao poštovanje pravila.

Danska pokazuje kako izgleda provedba kada država koristi ovlasti koje stvarno ima u lukama, sidrištima i pomorskim tjesnacima. Budući da nadzire baltičko usko grlo, Kopenhagen je 2025. zabilježio 292 plovidbe tankera iz flote u sjeni kroz danske vode (gCaptain). Danske vlasti pregledale su 79 tankera na sidrištu Skagen Red i zadržale četiri broda (Sofart). Danska je uvela i provjere potvrda o osiguranju za natovarene tankere koji napuštaju Veliki Belt, a manjkavu dokumentaciju prosljeđuje u postupke povezane sa sankcijama (Folketinget). Provedba sankcija ima učinak ondje gdje se brod može pregledati: na sidrištima i prolazima. Na otvorenom moru brodovi uglavnom samo prolaze.

Poluge usluga koje bi sankcijama dale težinu

Dublje usko grlo nije na crnomorskoj obali, nego u Ateni i Valletti. Brodari povezani s Grčkom zaradili su najmanje 3,8 milijardi dolara u tri godine od trgovine ruskom sirovom naftom, prema analizi Financial Timesa (Fortune Greece). Kada je 21. paket sankcija EU-a pokušao ograničiti pomorske usluge, uključujući osiguranje, posredovanje, upravljanje brodovima i financiranje, Grčka je blokirala dogovor dok nije osigurala izuzeća za prijevoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (Naftemporiki, News247). Sankcije EU-a zahtijevaju jednoglasnost u Vijeću, gdje se mora usuglasiti svih 27 država članica, pa jedna zemlja može zaustaviti cijeli paket. Grčka je tu mogućnost iskoristila.

EU postupno dodaje brodove na sankcijske popise. Dvadeset prvi paket dao je državama članicama nove ovlasti za zapljenu tereta sa zadržanih brodova flote u sjeni (Skuld, Gard). No ograničavanje europskih pomorskih usluga ima cijenu: teret bi se mogao prebaciti na starije brodove, netransparentne zastave i osiguravatelje izvan zapadnog sustava, što bi flotu učinilo teže vidljivom i rizičnijom za nadzor sigurnosti (Brookings).

Četrnaest tankera i njihovih 418 sati pokazuju problem za koji je EU izgradila sankcijska pravila, ali je velik dio praktičnog tereta ostavila obalnim državama. Bugarska i Rumunjska snose okolišni rizik prolaska starih i nedovoljno osiguranih brodova kroz svoje vode. Grčka drži dio uslužnih poluga koje mogu pritisnuti ekonomiku cijele flote. Nadzor se pritom prečesto zamjenjuje za provedbu. Dok Sofija i Bukurešt ne uvedu alate koji su se u Danskoj pokazali učinkovitima, od pregleda na sidrištima do provjera osiguranja i jasnih okidača za postupanje kod onečišćenja, nastavit će brojiti sate, a tankeri će nastaviti prolaziti.