Belgija koči plan za €210bn

Tri bivša zapadna dužnosnika predložila su 8. kolovoza da Europska unija preuzme administrativnu kontrolu nad približno 210 mlrd. eura zamrznutih pričuva ruske središnje banke. Prijedlog, o kojem su prvi pisali njemački mediji, potpisuju Annegret Kramp-Karrenbauer, bivša njemačka ministrica obrane, Nathalie Loiseau, bivša francuska ministrica za europske poslove, i Daleep Singh, bivši visoki američki dužnosnik za sankcije (FAZ, RBC Ukraine). To zasad nije politika EU-a, nego politička inicijativa. Upravo je razmak između te dvije razine središte spora.

Sustav u kojem Europa koristi samo dobit

Nakon što je EU 2022. zamrznuo pričuve ruske središnje banke, temeljna imovina, poput obveznica i novčanih depozita, nastavila je donositi prihod. Kuponi su dospijevali, kamate su se obračunavale. Europska unija taj prihod usmjerava Ukrajini, dok glavnica ostaje zamrznuta i formalno u ruskom vlasništvu (Council, EUR-Lex).

EU je 3. kolovoza prenio 1,4 mlrd. eura takve dobiti, čime je ukupan iznos od početka sustava narastao na 8 mlrd. eura (EEAS, Euronews). Većina tog novca, 95 posto, pomaže Ukrajini u otplati zajmova skupine G7, umjesto da izravno financira kupnju oružja. Preostalih 5 posto ide kroz Europski instrument mirovne pomoći za vojnu potporu (Commission Representation in France).

Mehanizam zajmova G7 funkcionira jednostavno: zajmodavci sada isplaćuju novac Ukrajini, a budući prihodi od zamrznute ruske imovine postupno služe za njihovu otplatu (G7 Apulia communiqué). Riječ je o domišljatoj financijskoj konstrukciji, ali ona i dalje ovisi o kamatnom prihodu, ne o glavnici od 210 mlrd. eura. U odnosu na ukrajinske ratne i obnoviteljske troškove, 8 mlrd. eura ostaje ograničen iznos. Zato raste pritisak za širi zahvat.

Što bi promijenilo skrbništvo i zašto Belgija blokira

Gotovo sve zamrznute ruske pričuve nalaze se na jednom mjestu: u Euroclearu, instituciji sa sjedištem u Bruxellesu koja vodi evidenciju vlasništva nad vrijednosnim papirima i namiruje transakcije između kupaca i prodavatelja. Ondje se drži oko 90 posto ruske imovine zamrznute u EU-u (EUobserver).

Ta koncentracija Belgiji daje veliku praktičnu moć. Svaki korak izvan preusmjeravanja dobiti, bilo prijenos skrbništva, zapljena ili nova uporaba glavnice, traži belgijsku suradnju jer je imovina smještena unutar belgijske financijske infrastrukture. Ako Belgija kaže ne, prijedlog staje.

Plan skrbništva premjestio bi pričuve iz Eurocleara u novo tijelo pod kontrolom EU-a. Formalno vlasništvo ostalo bi ruskoj središnjoj banci, pa autori prijedloga tvrde da se radi o administriranju, a ne o oduzimanju imovine (FAZ, Fakti). Stvarni učinak bio bi drukčija raspodjela rizika. Danas Belgija i Euroclear nose pravne i operativne posljedice geopolitičke odluke koju je donijelo svih 27 vlada EU-a.

Pritisak nije teorijski. Moskovski žalbeni sud u srpnju je potvrdio nalog od 18,17 bilijuna rubalja protiv Eurocleara u postupku koji je pokrenula ruska središnja banka (Washington Post, Brussels Times). Ta se odluka ne može provesti prema belgijskom pravu, ali pokazuje kamo Moskva usmjerava pritisak: prema jednoj instituciji koja drži pričuve, a ne prema EU-u kao cjelini. Belgijsko odbijanje daljnjih koraka zato nije znak bojažljivosti, nego racionalan odgovor države koja nosi koncentrirani rizik u ime cijelog bloka.

Pravna granica koju Europa nije prešla

Razlika između dobiti i glavnice nije pravna sitnica. Međunarodno pravo štiti imovinu središnjih banaka snažnije nego gotovo bilo koju drugu kategoriju državne imovine (UN Convention on State Immunity). Korištenje dobiti nastale nakon zamrzavanja odnosi se na prihod koji prije zamrzavanja nije postojao. Preuzimanje skrbništva nad glavnicom zahvaća imovinu koja je Rusiji pripadala prije početka rata.

Prijedlog skrbništva pokušava tu granicu učiniti manje jasnom. Na papiru bi vlasništvo ostalo Moskvi, ali bi kontrola prešla na EU. Hoće li središnje banke drugih država to u praksi protumačiti kao oduzimanje imovine, otvoreno je i važno pitanje. Ako upravitelji pričuva zaključe da se imovina držana kroz europske sustave može političkom odlukom premjestiti pod tuđu kontrolu, neki bi mogli smanjiti pričuve u eurima. Europska središnja banka već je upozorila na širi rizik da potezi povezani sa sankcijama mogu utjecati na međunarodnu ulogu europske financijske infrastrukture, iako se nije izričito bavila ovim prijedlogom.

Poljska i baltičke države pozdravile bi model prema kojem „Rusija plaća”, jer bi time smanjile vlastiti fiskalni pritisak. Belgija i Euroclear nose pravnu izloženost koju nijedan prijedlog dosad nije uvjerljivo riješio. Ukrajina dobiva financiranje u oba scenarija, ali razmjer pomoći ovisi o tome koju će pravnu granicu Europa biti spremna prijeći. Trenutačni odgovor glasi: dobit da, glavnica ne. Tri bivša dužnosnika žele to promijeniti. Dvadeset i sedam vlada koje danas odlučuju o politici EU-a još nije.