EU razmatra odmrzavanje 4,2 mlrd. eura Mađarskoj

Europska komisija predložila je 23. rujna ukidanje ograničenja za oko 4,2 milijarde eura sredstava EU-a namijenjenih Mađarskoj. Među reformama kojima obrazlaže prijedlog navela je i pristupanje Mađarske Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje kazneno progoni prijevare i korupciju povezane sa sredstvima Unije (Europska komisija, EUobserver). No u Mađarskoj još ne radi nijedan njegov tužitelj. Glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi rekla je 29. rujna za RTL da očekuje otvaranje ureda u Budimpešti do idućeg ljeta, s deset tužitelja (HVG).

Članstvo potvrđeno, ured još ne radi

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisno je tijelo EU-a koje kazneno progoni prijevare i korupciju povezane s novcem Unije. Odlukom iz srpnja Europska komisija potvrdila je članstvo Mađarske, a Ministarstvo pravosuđa navodi da je ono stupilo na snagu 2. kolovoza (Odluka Komisije (EU) 2026/1701, Ministarstvo pravosuđa).

Za rad Ureda potrebni su i tužitelji u samoj državi. EPPO djeluje preko tužitelja koji rade u svakoj zemlji, pokreću predmete i vode ih pred nacionalnim sudovima. Da bi ih dobila Budimpešta, potrebna su tri koraka: mađarski parlament mora donijeti odgovarajuće propise, vlada predložiti kandidate prema redoslijedu i EPPO imenovati tužitelje s tog popisa (Uredba (EU) 2017/1939).

Prvi korak još nije ostvaren. Vlada planira tijekom 2026. mađarskom parlamentu uputiti paket izmjena triju zakona (Index). Drugi bi paket uslijedio 2027. i izmijenio pravila o kaznenom postupku, zaštiti podataka i suradnji (Ministarstvo pravosuđa). Nema podatka da je parlament usvojio ijedan od tih paketa.

Rok do idućeg ljeta koji spominje Kövesi njezino je očekivanje, a ne zakonom utvrđen raspored. Ni broj tužitelja još nije određen: pravila EU-a propisuju najmanje dva po državi, dok konačan broj dogovaraju vlada i glavni tužitelj, pa je njezin prijedlog od deset tužitelja tek prijedlog (Uredba (EU) 2017/1939). Kad počne raditi, Ured bi mogao istraživati i kaznena djela počinjena od lipnja 2021., u godinama kada je vlada Viktora Orbána držala Mađarsku izvan EPPO-a (444.hu).

Poljski primjer pokazuje koliki razmak može proteći između pristupanja i početka rada. Poljska je postala članica 1. lipnja 2024., ali je njezin ured počeo raditi tek 28. siječnja 2025. (Rzeczpospolita). Mađarski zakonodavni put drukčiji je, pa je taj razmak samo ilustracija, a ne prognoza.

Što se od vlada traži da priznaju kao reformu

Prijedlog Komisije ne bi značio da se 4,2 milijarde eura prenose Budimpešti čim bude usvojen (Europska komisija). Riječ je o kohezijskim sredstvima, dijelu proračuna EU-a namijenjenom cestama, vodovodima i drugim projektima u siromašnijim regijama. Ukidanje ograničenja omogućilo bi Mađarskoj da ponovno namjenjuje ці кошти projektima. Isplate bi potom slijedile stvarnu potrošnju na tim projektima.

Prijedlog dolazi nakon što je Komisija zaključila postupak za zaštitu vladavine prava, kojim može zamrznuti novac EU-a ako procijeni da ga vlada ne može pouzdano koristiti. Zaključivanjem tog postupka ostali su na snazi drugi uvjeti za isplatu mađarskih sredstava (To Brief). Članstvo u EPPO-u jedan je od nekoliko razloga za prijedlog, a ne cijelo obrazloženje.

O prijedlogu sada odlučuju države članice u Vijeću kvalificiranom većinom. U tom sustavu veće zemlje imaju veću težinu, a nijedna država ne može sama staviti veto (EUobserver).

Važnost Ureda nadilazi ovo glasovanje. Kad tužitelji budu imenovani u Budimpešti, moći će s kolegama iz drugih članica voditi zajedničke istrage u slučajevima koji uključuju poduzeća ili plaćanja preko granica (Uredba (EU) 2017/1939). Zato je svaka vlada koja uplaćuje u proračun EU-a zainteresirana za to hoće li ta mjesta biti popunjena. Ured će imati i ograničenu nadležnost: sam bira koje će predmete otvoriti, o njima sude mađarski sudovi, a kaznena djela povezana isključivo s mađarskim javnim novcem ostaju izvan njegova dosega.

Zaključak je jednostavan: od vlada EU-a traži se da članstvo Mađarske u EPPO-u priznaju kao dovršenu reformu prije nego što je ta zemlja ondje zaposlila ijednog tužitelja. Prema procjeni same Kövesi, ured u Budimpešti otvorio bi se tek do idućeg ljeta (HVG). Vijeće još nije glasovalo, a vlade i dalje mogu zatražiti dokaz napretka prije isplate sredstava. Prvi bi takav dokaz bio mađarskog parlamenta usvajanje propisa za imenovanje tužitelja, koje je vlada obećala donijeti ove godine (Index).