Palež i 5.000 prosvjednika zatvorili Brenner

Izgorjele trafostanice na talijanskoj strani i 5.000 ljudi na austrijskoj autocesti iznad njih. Dana 30. svibnja istodobno su stale obje prometne žile Brennera, najopterećenijega alpskog prijelaza u Europi.

Prije zore počinitelji su zapalili dvije elektroenergetske podstanice na željezničkoj pruzi Brenner, između Perija i Dolcèa, sjeverno od Verone. Policija je blizu pougljene opreme pronašla upaljač i tragove zapaljive tekućine. Do sredine jutra oko 5.000 stanovnika Tirola blokiralo je autocestu na osam sati u prosvjedu koji je odobrio sud, tražeći da se kamionski promet prepolovi.

Zastoj je pokazao strukturni problem: europski sustav naplate Brenner čini umjetno jeftinim prijelazom. Tim je pravcem 2025. prošlo 2,42 milijuna teških kamiona, a 83 posto njih ondje nije imalo nikakav lokalni posao. Koridor nosi oko 10 posto ukupne talijanske trgovine, no za većinu prijevoznika on je ponajprije jeftiniji prečac.

100 eura prema 435 eura

Kamion koji Alpe prelazi kroz Švicarsku plaća do 435 eura cestarina. Na Brenneru isti put stoji oko 100 eura. Razlika je dovoljna da 21 posto teških kamiona napravi najmanje 60 kilometara obilaska kako bi došlo do jeftinijeg prijelaza.

Švicarska kamione naplaćuje kroz LSVA, naknadu po prijeđenoj udaljenosti koja uzima u obzir masu vozila i emisije, broj kamiona ograničava ustavom i godinama ulaže u željezničke tunele. U 25 godina broj švicarskih alpskih kamionskih prijelaza pao je za trećinu, dok je promet preko Brennera porastao za polovicu. Švicarska danas 72,5 posto alpskog tereta prevozi željeznicom. Na Brenneru je udio željeznice od 2010. pao s 36 na 25 posto.

Bruxelles financira rješenje, pa ga politički ograničava

Brennerski bazni tunel, željeznički tunel dug 64 kilometra ispod Alpa, iskopan je 94 posto. Europska unija u projekt je uložila 2,3 milijarde eura (Euronews, Europska komisija), od ukupnog troška od oko 10,5 milijardi eura. Otvaranje je planirano za 2032.

Ista Europska komisija pred Sudom Europske unije tvrdi da Austrija ne bi smjela ograničavati kamionski promet na tom koridoru. Italija je pokrenula postupak (C-524/24) protiv tirolskih noćnih zabrana, zabrana vikendom i sektorskih ograničenja tereta, koja se odnose na robu s velikim onečišćenjem ili velikim volumenom, poput drva, otpada i čelika. Komisija je poduprla Italiju, ocjenjujući austrijske mjere nerazmjernima. Presuda se očekuje krajem ove godine.

Bruxelles, dakle, financira željezničku infrastrukturu koja bi trebala privući teret s cesta, ali osporava cestovna ograničenja koja bi prijevoznike stvarno natjerala na prelazak na vlakove. Švicarska je koristila oba instrumenta. Bazni tunel Gotthard otvoren je od 2016., a Švicarska još nije dosegnula vlastiti ustavni cilj od 650.000 kamiona godišnje. Sama infrastruktura ne preusmjerava teret. Cijena to čini.

Tko plaća

Stanovnici doline Wipptal žive s gotovo 7.000 kamiona dnevno i kvalitetom zraka koja jedva zadovoljava sadašnje europske granice, a prema novim, strožim standardima koje EU postupno uvodi mogla bi pasti ispod dopuštene razine. Talijanska industrija računa drukčije: prema Uniontrasportiju, postojeća tirolska ograničenja već stoje poduzeća 370 milijuna eura godišnje zbog kašnjenja i preusmjeravanja prometa (First Online, trans.info).

Podmetanje požara dodatno muti sliku. Talijanski istražitelji slijede ekoanarhistički trag, pozivajući se na slične napade na željezničku infrastrukturu u Firenci i na naftovod u Furlaniji. Nijedna skupina nije preuzela odgovornost. Tko god da je zapalio željezničke podstanice, napao je upravo onu infrastrukturu čije širenje prosvjednici traže.

Ni nakon otvaranja tunel možda neće raditi kako je zamišljeno. Bavarska je zaustavila gradnju sjevernog pristupnog željezničkog pravca, a prijevozničke tvrtke dovršetak ne očekuju prije 2050. Austrija je vlastiti južni spoj odgodila za razdoblje nakon 2040. Bez željezničkih priključaka s obje strane, tunel vrijedan 10,5 milijardi eura postaje skupa infrastruktura bez pune funkcije.

Presuda ove jeseni nametnut će izbor. Ako bude protiv Austrije, teret od 7.000 kamiona dnevno u Wipptalu ostat će i rasti. Ako bude u korist Austrije, talijanski izvoznici nastavit će plaćati godišnji račun od 370 milijuna eura. Razlika od 335 eura u cestarini uvijek negdje završi kao trošak.