Ateni bez kontrole povukli €24.6 billion

Grčka je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog fonda pokrenutog nakon pandemije koji državama isplaćuje novac tek nakon ispunjenja dogovorenih reformskih i ulagačkih ciljeva, dosad primila 24,6 mlrd. eura. Pritom je zatvorila 238 etapa i ciljeva (Parapolitika, Bank of Greece). To znači stopu povlačenja od 68,5 %, odnosno udio već primljenog novca u ukupno dodijeljenom iznosu, čime je Atena pri vrhu Europske unije. No Grčka ne objavljuje usklađeni prikaz triju ključnih podataka: koliko je novca stiglo iz EU-a, koliko je isplaćeno krajnjim izvođačima i koliko je projekata stvarno dovršeno. Javna evidencija koja bi pokazala koliki se dio tih 24,6 mlrd. eura pretvorio u završene bolnice, kanale za navodnjavanje ili funkcionalne energetske mreže ne postoji.

Kad kanal postane strateški dokument

Taj nedostatak sada postaje politički važan jer Grčka do 31. kolovoza mora zatvoriti sve preostale ciljeve. Nakon tog roka nedovršene obveze mogu blokirati završnu isplatu bespovratnih sredstava. Europska komisija 23. srpnja dala je pozitivnu ocjenu najnovije izmjene grčkog plana, zadržavši ukupni okvir na približno 36 mlrd. eura, ali uz promjenu onoga što se računa kao ispunjenje obveza.

Prema pravilima EU-a, vlade mogu mijenjati planove oporavka ako okolnosti učine izvorni model provedbe neizvedivim (EUR-Lex). Atena te izmjene opisuje kao „ciljane preraspodjele”. PASOK, glavna oporbena stranka, tvrdi da je obrazac konkretniji: svih 18 projekata navodnjavanja iz prvotnog plana nestalo je iz programa. Obveza izgradnje mreža za navodnjavanje kroz javno-privatna partnerstva pretvorena je u cilj koji traži odobrenje nacionalne vodne strategije i zakonske izmjene za dva vodna poduzeća (Euro2day).

Razlika je materijalna. Kanal dovodi vodu do poljoprivrednih površina. Strateški dokument određuje pravila i prioritete. Oboje može biti legitimna upotreba europskog novca, ali samo jedno ostavlja izgrađenu imovinu. Budući da je izmijenjeni cilj zakonodavne naravi, a ne građevinski rok, Atena ga može ispuniti, naplatiti isplatu i prijaviti potpunu usklađenost bez ijednog iskopanog kanala.

To je tvrdnja oporbe, a ne zaključak revizije. No upućuje na stvaran mehanizam ugrađen u fond: vlada može zadovoljiti Bruxelles tako da građevinski cilj zamijeni zakonodavnim, zadrži pravo na isplatu i pritom promijeni ono što će se na terenu doista izgraditi.

Razmak između novca i betona

Grčka u tome nije iznimka. U cijeloj Uniji administrativni napredak često ide brže od fizičkog dovršetka projekata: Italija navodi da je samo 25,6 % aktivnih projekata iz njezina plana oporavka potvrđeno kao dovršeno (TPI). Portugal je podnio sedmi zahtjev za reprogramiranje kako bi izbjegao vraćanje nepotrošenog novca. Europski revizorski sud upozorio je da zgusnuti rokovi fonda stvaraju rizik da se novac prije zatvaranja programa neće učinkovito iskoristiti (ECA Special Report 13/2024). Grčka na papiru stoji bolje od većine. Usporediva revizija stvarne provedbe nije objavljena.

Tko dobiva novac, a tko čeka

Grčki plan ima dva kanala: 18,2 mlrd. eura bespovratnih sredstava za javna ulaganja i 17,7 mlrd. eura povoljnih zajmova koji bi trebali privući privatno sufinanciranje (Proto Thema). Guverner grčke središnje banke Yannis Stournaras izvijestio je da su do kraja svibnja ugovoreni zajmovi iz Mehanizma dosegnuli 13,2 mlrd. eura, dok se isplate poduzećima nastavljaju do 2029. (Bank of Greece).

Kreditni kanal funkcionira onako kako je zamišljen: europski novac smanjuje cijenu zaduživanja, banke sudjeluju u financiranju, a poduzeća ulažu. Paket Europske banke za obnovu i razvoj vrijedan 18,9 mil. eura za solarnu elektranu tvrtke Hellenic Halyvourgia, u kojem se kombiniraju sredstva EBRD-a, Mehanizma za oporavak i otpornost te kapital poduzeća, pokazuje kako taj model izgleda u najboljem slučaju (EBRD). No zajmovi vođeni kroz banke prirodno pogoduju tvrtkama koje se već znaju zaduživati i mogu ponuditi ulagačke planove u koje banke imaju povjerenja. Manje općine, slabija mala i srednja poduzeća te višegodišnji građevinski projekti ulaze u uži prostor mogućnosti kako se kolovoški rok približava.

Grčka vrlo dobro ispunjava uvjete koje traži Bruxelles. Je li Atena jednako uspješno izgradila ono što je obećala 2021., zasad ne pokazuje nijedan javno dostupan dokument.