Belgijska cestarina pred europskom zabranom

Belgija priprema digitalnu vinjetu za sva osobna vozila koja se koriste njezinim cestama, s planiranim uvođenjem u svibnju 2027.. Sama naplata nije sporna. Pravo Europske unije dopušta cestarine i vinjete prema direktivama o eurovinjeti, europskim pravilima o naplati korištenja cesta, pod uvjetom da se vozače ne razlikuje prema državljanstvu ili zemlji registracije.

Problem je u drugom dijelu belgijskog plana. Bruxelles namjerava istodobno mijenjati domaće poreze na automobile tako da se belgijskim vozačima trošak vinjete u praksi nadoknadi, dok bi nizozemski, francuski i njemački vozači plaćali punu cijenu. Upravo je takav spoj cestarine i porezne olakšice već jednom pao pred Sudom Europske unije.

Presedan koji je stvorila Njemačka

Sud Europske unije, najviši sud Unije, 2019. je u predmetu Austrija protiv Njemačke (C-591/17) srušio njemačku cestarinu za osobna vozila. Berlin je tada cestarinu vezao uz smanjenje poreza na motorna vozila za automobile registrirane u Njemačkoj. Na papiru su svi vozači bili jednako obvezni platiti. U stvarnosti su trošak snosili uglavnom stranci, jer su njemački vozači novac vraćali kroz porezni sustav.

Sud je takav model ocijenio neizravnom diskriminacijom prema članku 18. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odredbi koja zabranjuje diskriminaciju na temelju državljanstva unutar jedinstvenog tržišta. Presedan je za Belgiju neugodno jasan: cestarina koja je formalno jednaka, ali ekonomski pogađa samo strane vozače, nije u skladu s pravom Unije. Njemačkoj nije pomoglo to što tekst zakona nije izravno razlikovao domaće i strane vozače. Sud je gledao stvarni neto teret.

Belgijski mediji opisuju konstrukciju koja ide u istom smjeru. BRUZZ navodi da je vinjeta povezana sa širom reformom prometnih poreza. Prema belgijskom portalu na njemačkom jeziku BRF, trošak za belgijske rezidente mogao bi se „prebiti ili namiriti kroz prometni porez”, odnosno godišnju pristojbu koju vlasnici automobila u Belgiji plaćaju za registraciju vozila. Ako belgijski vozači kupe vinjetu, ali isti iznos nadoknade nižim porezom na automobil, model počinje nalikovati njemačkom.

Važno je i tko oblikuje tu nadoknadu. U Belgiji poreze na registraciju vozila ne uređuje savezna vlast, nego tri regije: Flandrija, Valonija i Regija Bruxelles-glavni grad. Ta je podjela ključna jer Sud u njemačkom slučaju nije promatrao samo cestarinu izdvojeno, nego ukupni ekonomski učinak cijelog poreznog paketa. Ako i jedna regija poreznu olakšicu oblikuje tako da rezidentima poništi trošak vinjete, cijeli sustav može završiti pod optužbom za diskriminaciju.

Nizozemski vozači na granici

Najglasnije se zasad protivi Nizozemska. Nizozemski ministar infrastrukture Vincent Karremans nazvao je plan „razočaravajućim” i od flamanskog kolege zatražio blaži režim za ljude koji često prelaze granicu. Prigovor nije apstraktan. Stanovnici pokrajina Noord-Brabant, Zeeland i Limburg svakodnevno ulaze u Belgiju zbog posla, kupnje ili obitelji. Neki granicu prelaze više puta tjedno. Nacionalna vinjeta takav svakodnevni pogranični život pretvara u stalni trošak.

Nizozemski prigovori još nisu prerasli u sudski postupak. Prema izvješćima ANP-a i BELGA-e, očekuje se da će Belgija prijedlog u kolovozu poslati Europskoj komisiji. Ako Komisija ocijeni da sustav krši pravo Unije, može pokrenuti postupak zbog povrede prava EU-a, formalni mehanizam kojim se država članica može dovesti pred Sud. Nizozemska bi mogla pokrenuti i rijedak postupak protiv druge države članice, ali tek nakon što slučaj najprije prođe kroz Komisiju. Takav korak zasad nije poduzet.

Otpor je trenutačno ponajprije nizozemski. Njemački ADAC, najveći tamošnji automobilski savez, i dalje belgijske autoceste opisuje kao u osnovi besplatne za osobna vozila, što pokazuje koliko bi promjena bila vidljiva njemačkim vozačima. No Berlin se nije usprotivio, a dostupne informacije ne upućuju na širu koaliciju susjednih država protiv belgijskog plana.

Sve ovisi o konstrukciji sustava

Belgijski argument za naplatu korištenja cesta nije nerazuman. Strana vozila koriste belgijsku infrastrukturu, a načelo da korisnik sudjeluje u trošku održavanja cesta može se braniti. Pravno pitanje zato je uže, ali odlučujuće: hoće li belgijski vozači na kraju plaćati manje od nominalne cijene vinjete, dok će strani vozači plaćati puni iznos?

Odgovor ovisi o tome kako će belgijske regije urediti poreznu nadoknadu. Konačni tekst još nije objavljen. Europska komisija, koja bi prijedlog trebala razmotriti u kolovozu, mora tu procjenu dati prije nego što vinjeta stupi na snagu. Ako Belgija uvede cestarinu s jednakim stvarnim troškom za sve vozače, sustav može opstati. Ako pak napravi novu verziju njemačkog modela, Sud Europske unije već je pokazao kako takva konstrukcija završava.