Belgijski spor oko PDV-a koči proračun

Ključni belgijski ministri sastali su se u subotu poslijepodne, a navečer otišli bez dogovora o proračunu. Glavni je spor pitanje hoće li kupci plaćati viši porez na dodanu vrijednost (PDV) (De Standaard, RTBF). Premijer Bart De Wever želi do 2029. poboljšati stanje javnih financija za oko 10 milijardi eura (Business AM). Koalicijski partneri prihvaćaju taj cilj, ali se ne slažu oko toga trebaju li teret snositi kupci, radnici ili korisnici javnih usluga. Belgija Europskoj komisiji mora predati nacrt proračunskog plana do 15. listopada (Belgijski parlament).

Porez na blagajni za niže poreze na rad

PDV je porez koji se obračunava kao postotak cijene pri kupnji. Prema medijskim izvješćima, De Weverov bi plan povećao opću stopu, koja se primjenjuje na većinu robe i usluga, s 21 na 22 posto. Snižene stope od 6 i 12 posto objedinile bi se u jedinstvenu stopu od 9 posto, dok bi se na voće i povrće možda primjenjivala nulta stopa (Brussels Times, RTL Info). Vlada još nije objavila koji bi proizvodi pripali kojoj stopi, pa je popis zasad privremen.

Jednostavan izračun pokazuje što je na kocki. U hipotetskom primjeru koji je objavio De Morgen, proizvod koji uz PDV od 6 posto stoji 100 eura stajao bi oko 102,83 eura uz stopu od 9 posto, a oko 94,34 eura uz nultu stopu (De Morgen). Te cijene pretpostavljaju da trgovci kupcima prenesu cijelu promjenu poreza, što ne čine uvijek. Uz istu pretpostavku, roba koja je sada oporezovana srednjom stopom pojeftinila bi neznatno, a ona s općom stopom poskupjela.

De Wever želi prihod od PDV-a iskoristiti za brže smanjenje poreza na rad, uz očekivanje da će niži troškovi rada potaknuti poduzeća na zapošljavanje (Brussels Times). Hoće li neko kućanstvo proći bolje, ovisit će zato o tome što kupuje i koliko će dobiti od poreznih olakšica, a plan još ne određuje kome bi one bile namijenjene. Iznos za njih već je smanjen s oko 4,5 milijardi na 2,5 milijardi eura, nakon dodavanja izuzeća i kompenzacijskih mjera (De Standaard).

Sindikat CSC naručio je simulaciju prema kojoj bi prosječan radnik godišnje platio 348 eura više (CSC). Taj izračun temelji se na sindikalnom scenariju, a ne na dogovorenom paketu mjera.

Alternative prebacuju teret drugdje

MR, frankofona liberalna stranka u koaliciji, odbija prikupiti dio novca povećanjem poreza pri kupnji. Njezin predsjednik Georges-Louis Bouchez tvrdi da viši porezi najviše pogađaju radnike i srednji sloj. Poziva se na koalicijsko pravilo prema kojem novi porezi mogu činiti najviše jednu devetinu ukupnog proračunskog napora, odnosno zbroja ušteda i dodatnih prihoda (MR).

Stranka predlaže drukčiji račun: do cilja od 10 milijardi eura došla bi s 4 milijarde iz mjera koje su, kako tvrdi, već dogovorene, 1,5 milijardi iz gospodarskog rasta i 4,5 milijardi iz smanjenja javne potrošnje (MR). Uračunavanje rasta znači pretpostavku da će veće gospodarstvo uz postojeće porezne stope donijeti više prihoda, no to je prognoza, a ne novac koji je već na raspolaganju. MR nije navela na kojim bi se stavkama štedjelo, pa zasad nije moguće procijeniti tko bi njezinim planom bio pogođen.

I smanjenje potrošnje nailazi na otpor. Les Engagés i flamanski socijalisti iz stranke Vooruit, obje koalicijske partnerice, protive se uštedama od oko 2 milijarde eura u zdravstvu (RTL). Izvještaji ne objašnjavaju kako bi se te uštede provele, pa bi posljedice za pacijente, ovisno o načinu provedbe, mogle biti veći troškovi, dulje čekanje ili manje dostupnih usluga.

Zašto Bruxelles prati pregovore

Prema podacima Eurostata, belgijski proračunski manjak u 2025. iznosio je 5,2 posto BDP-a, odnosno razlike između državne potrošnje i prihoda. BDP je vrijednost svega što gospodarstvo proizvede u godinu dana. Javni dug dosegnuo je 107,9 posto BDP-a (Eurostat). Referentna vrijednost EU-a za proračunski manjak iznosi 3 posto, a vlade članica, djelujući kroz Vijeće, dale su Belgiji rok do 2029. da ispravi ono što smatraju prekomjernim manjkom (preporuka Vijeća).

Propuštanje ovotjednog roka ne bi bilo prvi takav slučaj. Belgija je propustila i prošlogodišnji listopadski rok, a plan za 2026. predala je 14. siječnja 2026. (Eurogrupa). Pravila EU-a ne predviđaju automatsku novčanu kaznu za kašnjenje (Uredba 473/2013).

Kašnjenje s predajom manje je važno od veličine manjka: belgijski je proračunski manjak znatno veći od referentne vrijednosti EU-a, a koalicija se slaže da ga treba smanjiti. Nije, međutim, dogovoreno kako podijeliti teret između kupaca na blagajni, radnika koji čekaju porezne olakšice i pacijenata u zdravstvenom sustavu. Dok se ne utvrdi na koje će se proizvode primjenjivati pojedine stope PDV-a, nije moguće izračunati koliko bi ta opcija stajala pojedino kućanstvo.