Belgija traži sankcije zbog napada u Taybeh

Europski diplomati pridružili su se 17. listopada palestinskim beračima maslina u Taybehu, na okupiranoj Zapadnoj obali, kako bi odvratili doseljenike od napada. Pred njima su maskirani muškarci napali francuskoga gradonačelnika (AP, Guardian). Belgija sada traži sankcije EU-a protiv odgovornih. Francuska i Poljska, čiji su diplomati također bili ondje, traže od Izraela da sam istraži napad i kazni počinitelje.

Svjedoci koji su mogli snimiti, ali ne i zaštititi

Diplomati su bili ondje kako bi njihova prisutnost bila vidljiva. Belgijska generalna konzulica u Jeruzalemu Anick Van Calster rekla je televizijskoj kući VRT da strani posjetitelji prate berače u nadi da će time odvratiti napadače. Opisala je kako su stigli maskirani muškarci na malim terenskim vozilima i bacili gradonačelnika na tlo (VRT).

Gradonačelnik Bernard Baudoux došao je jer je njegov grad Aulnoye-Aymeries povezan s Taybehom. Rekao je Reutersu da su ga udarali željeznim šipkama ili palicama, no nije završio u bolnici (Reuters). AP je izvijestio da su napadači 78-godišnjaku razbili i prozor na belgijskom konzularnom automobilu (AP).

Postoji i zapis koji ne ovisi o izvješću bilo koje vlade. Novinar lista The Guardian snimio je trenutke neposredno prije i nakon napada (Guardian).

Dugoročni rizik snose poljoprivrednici, koji ostaju i nakon odlaska posjetitelja. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova zabilježio je 178 napada doseljenika povezanih s berbom, u kojima je u listopadu i studenome 2025. bilo ozlijeđenih ili je počinjena šteta (OCHA). Obitelj koju otjeraju iz maslinika u vrijeme berbe može izgubiti čitav urod. Uništena stabla smanjuju i buduće berbe.

Izraelska vojska osudila je, kako je navela, težak napad izraelskih izgrednika. Dodala je da ondje nije bilo vojnika i da posjet nije bio dogovoren s vojskom (Times of Israel). Ured premijera Benjamina Netanyahua zauzeo je drukčiji stav: poručio je da je prerano donositi zaključke i upozorio na kampanju blaćenja doseljenika (Times of Israel). Takav je oprez teško uskladiti s opisom napadača kao izraelskih izgrednika koji je upotrijebila sama vojska.

Belgija traži odgovor od Bruxellesa, Francuska i Poljska od Izraela

Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot povezao je nasilje s izraelskom politikom naseljavanja. Rekao je da će Belgija nastaviti zagovarati sankcije EU-a protiv počinitelja i onih koji ih podupiru (Prévot on X). Nije imenovao moguće mete ni podnio službeni prijedlog.

Francuska je zatražila uhićenje i kazneni progon napadača te zaštitu civila i diplomatskih misija. Nije tražila nove sankcije EU-a (French foreign ministry). Poljska je izvijestila da njezini diplomati nisu ozlijeđeni te da, prema prvim informacijama, nisu bili pojedinačno meta napada. Varšava je od Izraela zatražila hitna objašnjenja i pozvala ga da utvrdi odgovornost (Notes from Poland).

Belgijskom prijedlogu bila bi potrebna suglasnost svih ostalih vlada EU-a. Prema sustavu sankcija EU-a zbog kršenja ljudskih prava, osobama i skupinama uvrštenima na popis zamrzava se imovina, a pojedincima se zabranjuje ulazak u Uniju. Za dodavanje imena potrebna je jednoglasna odluka, pa je može blokirati bilo koja država članica (Council).

Takva je suglasnost već postignuta. Vlade članica EU-a 28. svibnja 2026. uvrstile su na popis tri osobe i četiri organizacije povezane s uporištima nasilnih izraelskih doseljenika (Council).

Dva odvojena puta do posljedica

Put koji zagovaraju Francuska i Poljska vodi preko izraelskih sudova. Izraelska policija pokrenula je kaznenu istragu, ali do 18. listopada nije bilo objavljeno da je itko uhićen (Reuters). Organizacija za ljudska prava Yesh Din utvrdila je da je 93,6 posto istražnih spisa koje je pratila od 2005. do 2025. zatvoreno bez podizanja optužnice (Yesh Din). Ti podaci ne govore kakav će biti ishod ovog slučaja, ali pokazuju da je u predmetima koje je Yesh Din pratio optužnica bila rijetkost.

Svaki od tih putova može funkcionirati zasebno. Sankcije EU-a nametnule bi posljedice čak i ako izraelski sud nikada ne razmotri slučaj, a kazneni progon ne zahtijeva glasovanje u Bruxellesu. Zasad nijedan nije doveo do konkretnih posljedica. O napadu postoje svjedočanstva diplomata i videosnimka, no Belgija nije predložila nijedno ime za sankcije, a do posljednjih izvješća nisu bila objavljena uhićenja u sklopu izraelske istrage.