Belgija ne dira Euroclearovih €193 Billion

Belgija je 28. kolovoza zatvorila vrata novom pokušaju da se zamrznuta ruska državna imovina iskoristi za Ukrajinu. Razlog nije nedostatak političke volje prema Kijevu, nego jednostavna raspodjela rizika: nijedna vlada EU-a nije ponudila preuzeti pravnu i financijsku izloženost koja pada na Bruxelles zato što se najveći dio novca nalazi upravo ondje.

Dva dana ranije Švedska, Nizozemska, Poljska i Španjolska pisale su visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku Kaji Kallas, tražeći da Europska komisija, izvršno tijelo Unije, ispita načine korištenja imobilizirane ruske imovine šire od sadašnjeg modela u kojem se uzimaju samo prihodi koje ta imovina stvara (Government of the Netherlands, Reuters/WTVB). Belgijski ministar obrane Theo Francken odgovorio je da će premijer Bart De Wever ostati pri odbijanju takvog poteza (Nieuwsblad). Belgijski stav postaje razumljiv tek kad se vidi što se od Belgije zapravo traži.

Euroclear nosi europsku izloženost

Euroclear, briselska tvrtka koja čuva i namiruje vrijednosne papire za banke i države diljem svijeta, drži otprilike 185 do 193 milijarde eura od približno 210 milijardi eura imobilizirane imovine ruske središnje banke u EU-u (Meduza, Commonspace). Ta koncentracija europsko političko pitanje pretvara u belgijsko pitanje odgovornosti. Ako EU prijeđe s korištenja prihoda na zahvaćanje same glavnice, Belgija i Euroclear prvi će se suočiti s ruskim tužbama i odmazdom.

Pritisak već postoji. Le Monde je izvijestio o oko 200 pravnih postupaka protiv Eurocleara i devet arbitražnih obavijesti protiv Belgije (Le Monde). Prema odvjetničkom uredu Ellipsis Avocats, moskovski sud naložio je Euroclearu isplatu gotovo 250 milijardi dolara. Ta je odluka u EU-u neprovediva, ali pokazuje do koje je razine Rusija spremna zaoštriti pravni sukob (Ellipsis Avocats).

Sadašnji model i dalje funkcionira: EU uzima kamate i prihode od ulaganja koje stvara zamrznuta imovina, a ne samu imovinu. Unija je 5. kolovoza Ukrajini prebacila dodatnih 1,4 milijarde eura, čime su ukupni prihodi dosegnuli oko 8 milijardi eura (European Commission). No četiri države u pismu tvrde da zajam EU-a od 90 milijardi eura za 2026. i 2027., osiguran zajedničkim proračunom Unije, neće biti dovoljan. Veći mehanizam, oslonjen na zamrznutu glavnicu, Ukrajini bi dao predvidljiviji izvor novca od sljedeće pojedinačne tranše (Euractiv).

Svi žele novac, nitko ne želi račun

Belgijski stav nije bezuvjetno protivljenje. Ministar vanjskih poslova Maxime Prévot rekao je tijekom posjeta Kijevu u kolovozu da Belgija nema načelni prigovor na korištenje imovine, pod uvjetom da se pravni i financijski rizici obvezujuće podijele među svim državama članicama (Kyiv Independent). I samo pismo četiriju država potvrđuje tu logiku jer izričito traži rješenja u kojima „rizik snose sve države članice EU-a” (Government of the Netherlands). No te su vlade prihvatile belgijski rječnik, a nisu ponudile mehanizam koji bi zadovoljio belgijski zahtjev za bezuvjetnim i neograničenim jamstvima (Euronews).

Razlika između jezika solidarnosti i stvarne proračunske obveze vidi se od države do države. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski rekao je da je Varšava „spremna sudjelovati u osiguranju Belgije”, ali poljski mediji nisu pronašli javno predstavljenu pravnu formulu za neograničenu odštetu (Radio ZET). Njemački Friedrich Merz zagovara podjelu rizika prema gospodarskoj snazi, ali ne i bjanko-jamstvo. Njemački mediji procijenili su da bi udio Berlina u takvom jamstvu mogao prijeći 50 milijardi eura (Bundesregierung, FAZ). Francuska i Nizozemska podupiru načelo, ali nisu pristale na neograničenu odgovornost (Ouest-France, Tweede Kamer).

Francken je dodao i političku opomenu baltičkim državama, poručivši im da ne pritišću stalno Belgiju dok ona istodobno pridonosi njihovoj sigurnosti kroz NATO-ovu misiju nadzora zračnog prostora nad Baltikom, izvijestio je Nieuwsblad. Poruka je bila izravna: solidarnost ne može značiti da jedna država traži odlučnost, a druga preuzima posljedice.

Očekivalo se da će se pitanje otvoriti oko neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Irskoj 1. i 2. rujna. Komisija tvrdi da to pitanje „nikada nije skinula s dnevnog reda” (Commission briefing). No politička koalicija za korištenje ruske imovine i dalje je šira od koalicije spremne pokriti punu belgijsku odgovornost. Dok netko ne napiše pravno obvezujuće jamstvo na razini cijelog EU-a koje pokriva Euroclearovu izloženost, belgijsko odbijanje nije opstrukcija. To je cijena činjenice da se infrastruktura koju svi žele koristiti nalazi u Belgiji.