Berlin posuđuje €203 milijarde za 2027.

Njemački prijedlog proračuna za 2027. predviđa 203 milijarde eura novog zaduženja kroz tri kanala: redoviti savezni proračun, fond za obranu i fond za infrastrukturu (Tagesschau, ZEIT). Za Njemačku taj dug nije neposredan fiskalni problem. Berlin se na deset godina zadužuje uz prinos od oko 2,98 posto, dok Francuska za istu ročnost plaća oko 3,68 posto (Boursorama). Pitanje zato nije može li Njemačka podnijeti novo zaduženje, nego što se iz proračuna istiskuje kad obrana dobije prednost i može li ostatak Europe pratiti taj tempo.

Tri posude za zaduženje, sve uži prostor u sredini

Njemački ustav sadržava Schuldenbremse, odnosno kočnicu zaduživanja, pravilo koje redovito savezno zaduženje ograničava na vrlo mali udio BDP-a nakon što se izračun očisti od gospodarskog ciklusa. Berlin to pravilo nije ukinuo. Velik dio novca jednostavno je usmjerio mimo njega. Obrambeni izdaci iznad 1 posto BDP-a sada se mogu financirati izvan tog ograničenja, a dva posebna fonda zadužuju se odvojeno od glavnog proračuna (ZEIT, taz).

Raspodjela pokazuje razmjere zaobilaznog mehanizma: 118,7 milijardi eura novog zaduženja ide kroz temeljni proračun, 54,9 milijardi eura kroz infrastrukturni fond, a 30 milijardi eura kroz fond za Bundeswehr (ZEIT, Reuters).

Samo obrambena potrošnja doseže oko 109,8 milijardi eura. Kad se pridodaju pomoć Ukrajini i druge sigurnosne stavke, ukupan iznos penje se na približno 130 milijardi eura (ZEIT). Te su stavke politički zaštićene. Sve ostalo natječe se za preostali proračunski prostor.

Ministar financija Lars Klingbeil zatvorio je manjak od 21 milijardu eura jednpostotnim rezovima po ministarstvima, višim porezom na duhan, novim davanjem na plastiku, smanjenim subvencijama za socijalno osiguranje i povlačenjem novca iz pričuva nastalih prije 2019. godine (Deutschlandfunk). Taj potez s pričuvama donio je 6,8 milijardi eura, ali je za iduće godine ostavio samo 3,9 milijardi eura (Süddeutsche Zeitung). Fiskalni jastuk gotovo je potrošen.

Tko zapravo plaća

Najveća pojedinačna proračunska stavka ostaju savezne uplate u mirovinski sustav, vrijedne oko 132 milijarde eura (Süddeutsche Zeitung). Nijedna koalicija neće ozbiljno otvoriti mirovine. Rezovi zato padaju na skupine s manjom političkom težinom: kućanstva koja gube potporu za grijanje, korisnike razvojne pomoći u siromašnijim državama i ministarstva koja moraju kresati subvencije. Njemačka službena razvojna pomoć, odnosno novac koji država izdvaja za pomoć siromašnijim zemljama, prema sadašnjoj putanji trebala bi do 2029. pasti na 0,43 posto nacionalnog dohotka (DonorTracker).

Tu su i kamate. Trošak servisiranja saveznog duga trebao bi porasti s 41,9 milijardi eura u 2027. na 80,7 milijardi eura do 2030. godine (taz, Süddeutsche Zeitung). Svaki euro isplaćen vlasnicima obveznica nije dostupan za obnovu željeznica, škole ili buduća porezna rasterećenja. BNP Paribas procjenjuje da bi njemački javni dug do 2030. mogao dosegnuti 71 posto BDP-a, uz prinose na desetogodišnje obveznice od oko 3,3 posto potkraj 2026. godine (BNP Paribas). Njemačka država ulazi u razdoblje u kojem će njezino redovito funkcioniranje trajno stajati više.

Europski jaz koji se time otvara

Njemačka prednost u odnosu na Francusku, razlika od 0,7 postotnih bodova u prinosima na državne obveznice, znači da isti euro obrambene potrošnje Pariz mjerljivo skuplje financira. Države koje se zadužuju jeftinije mogu brže kupovati spremnost. One s višim prinosima moraju birati između skupljeg duga, dubljih rezova drugdje ili čekanja na zajedničko financiranje EU-a koje možda neće stići dovoljno brzo. Italija ima odobrenu kreditnu liniju iz europskog instrumenta SAFE za obrambenu nabavu, vrijednu do 14,9 milijardi eura, ali sporazum s Komisijom još nije potpisala (Quotidiano Nazionale). Fondation Robert Schuman upozorila je da obrana izgrađena samo na nejednakim nacionalnim bilancama može podijeliti Europu na one koji se mogu naoružati i one koji to ne mogu (Fondation Robert Schuman).

Na istočnom krilu NATO-a presudno je hoće li se njemački novac pretvoriti u stvarne sposobnosti. Bundeswehr je u Litvi izveo vježbu s 2.900 vojnika, tenkovima i borbenim helikopterima (Bundeswehr). Berlin, međutim, i dalje planira dio naoružanja kupovati u Sjedinjenim Državama, što ograničava industrijsku korist za europske opskrbne lance (RMF24).

Ovaj proračun čini njemačko ponovno naoružavanje financijski izvedivim. Još ne dokazuje da Njemačka gradi europsku obrambenu sposobnost, umjesto da kupuje vlastitu sigurnost dok susjedi zaostaju.