Berlin preispituje bavarsku prugu prema Brenneru

Njemačka je ponovno odgodila odluku o novoj pruzi kroz Bavarsku do Brennerskog baznog tunela, koji se gradi ispod Alpa između Austrije i Italije. Na zahtjev vladajućih CDU/CSU-a i SPD-a, točka je 23. rujna povučena s dnevnog reda prometnog odbora Bundestaga, izvijestile su dvije bavarske novine (Merkur, OVB). Državni tajnik u Ministarstvu prometa Ulrich Lange rekao je 1. listopada da će Berlin najprije ponovno procijeniti kako bi modernizacija postojećih pruga promijenila potrebni kapacitet koridora (BR24). Ta procjena još nije pokazala mogu li postojeći kolosijeci prihvatiti dodatne teretne vlakove koje bi tunel trebao privući.

Što odgoda zapravo mijenja

Formalno, zasad vrlo malo. Ministarstvo prometa dostavilo je 10. srpnja Bundestagu trasu koju je predložio Deutsche Bahn, čime je otvorena parlamentarna rasprava, ali gradnja nije odobrena niti je osiguran novac (BMV). Sama promjena dnevnog reda zasad je poznata iz izvješća regionalnih medija; službeni zapisnici odbora još je nisu potvrdili.

Lange očekuje raspravu u odboru oko studenoga, a glasovanje tek nakon razmatranja zahtjeva iz regije (Rosenheim24). Kasni rok za otvaranje pruge zacrtan je i prije ove odgode. U preliminarnom planu koji je Deutsche Bahn objavio 4. kolovoza, puštanje nove pruge u promet već je bilo predviđeno za četvrto tromjesečje 2043. (Trackopedia).

Lange je naveo dva razloga za preispitivanje projekta. Prvi je novac: savezni proračun za proširenje i izgradnju pruga iznosi tek nešto više od 3 mlrd. eura godišnje, a dijeli se na sve projekte u zemlji (Rosenheim24). Deutsche Bahn procijenio je da bi sam pristup Brenneru stajao oko 16,16 mlrd. eura, uključujući pričuvu za rizike i inflaciju (Spiegel). Budući da bi se taj iznos trošio tijekom niza godina, usporedba dviju brojki ne pokazuje može li se pruga financirati. Drugi razlog, kapacitet, Berlin može izravno provjeriti.

Provesti vlakove ili naći mjesta za još njih

Za otvaranje tunela nije nužno da istodobno bude dovršena nova njemačka pruga. Tunel bi trebao biti otvoren oko 2032., otprilike 11 godina prije planiranog završetka njemačke pruge (Trackopedia). Njegov blaži nagib omogućit će težim teretnim vlakovima prelazak Alpa bez dodatnih lokomotiva (CINEA).

Bolji tunel sam po sebi ne stvara dodatne termine za vlakove, odnosno unaprijed raspoređena mjesta u voznom redu na prugama koje do njega vode. Deutsche Bahn rekao je za BR24 da bi dulji vlakovi mogli prevesti više tereta u postojećim terminima te da sadašnja njemačka pruga s dva kolosijeka ima nešto prostora za prvi porast prometa (BR24). Ipak, kompanija i dalje očekuje da će upravo ta pruga ograničiti puno iskorištavanje tunela.

Koliko je prostora doista ostalo, nije dokazano. Procjene gornje granice kapaciteta postojeće pruge znatno se razlikuju: od one iz studije iz 2018. do mnogo više brojke koju nakon modernizacije navode lokalni protivnici nove pruge (Ingenieur.de). Gornja granica obuhvaća sve vlakove koje pruga može prevesti, a dio kapaciteta već zauzimaju regionalni putnički vlakovi i sadašnji teretni promet. Nijedna od brojki u raspravi ne pokazuje koliko će slobodnih termina biti kad se tunel otvori.

Njemačke susjedne zemlje rade prema vlastitim rokovima. Austrija je u lipnju zadržala 2039. kao ciljnu godinu za puni rad svojeg pristupnog pravca kroz dolinu donjeg Inna (austrijsko Ministarstvo mobilnosti). U svibnju je talijanski upravitelj željeznica RFI počeo kopati tunel na južnom odsjeku koji bi trebao biti otvoren otprilike kad i bazni tunel (RFI).

Tko dobiva na vremenu, a tko snosi rizik

Stanovnici okolice Rosenheima imaju koristi od odgode. Protive se zauzimanju zemljišta, buci i godinama gradnje koje bi nova pruga donijela, a svaka odgoda te terete odmiče u budućnost.

Rizik snose oni koji su već uložili novac. Europska unija pridonijela je izgradnji tunela s oko 2,3 mlrd. eura (CINEA). Korist koju će od toga imati Austrija, Italija i EU ovisi o dvjema stvarima koje još nitko nije procijenio zajedno: koliko će se tereta preusmjeriti na željeznicu i koliko će termina moći ponuditi pristupne pruge.

Tirol je 2025. zabilježio oko 2,4 milijuna tranzitnih kamiona (Land Tirol). Upravo taj promet dodatni željeznički kapacitet treba preusmjeriti s cesta. Svaki slobodan termin za teretni vlak kroz Bavarsku mogao bi ukloniti dio kamiona s ceste, ali samo ako takav termin postoji i ako ga prijevoznici odluče koristiti.

Berlin je zastao kako bi ponovno razmotrio projekt, ali još nije pokazao ima li modernizirana postojeća pruga dovoljno slobodnog kapaciteta za rast teretnog prometa koji bi tunel trebao donijeti. Neizvjesna je i buduća potražnja. Prije glasovanja Bundestaga, Ministarstvo prometa i Deutsche Bahn trebaju zastupnicima predočiti neovisno provjerene vozne redove za obje mogućnosti, novu prugu i modernizaciju postojeće, izrađene na temelju iste prognoze teretnog prometa. Bez takvih podloga, odluka između gradnje i modernizacije počivat će na tvrdnjama.