Berlin privlači ulaganja poreznim rezovima

Njemačka vladajuća koalicija dogovorila je paket poreznih rasterećenja i poticaja za ulaganja u najveće europsko gospodarstvo. Cjeloviti fiskalni detalji još nisu poznati, ali osnovni dizajn mjera već je važan izvan Njemačke: tisuće tvornica u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Austriji proizvode dijelove i strojeve za njemačku industriju. Hoće li ti dobavljači dobiti više narudžbi ili izgubiti buduća ulaganja ovisit će o tome kamo Berlin usmjeri novac.

Zašto srednjoeuropske tvornice prate Berlin

Češke tvornice posebno su izložene jer im poslovanje prolazi kroz njemačke proizvodne lance. Sam automobilski sektor čini oko 10 posto češkog BDP-a i približno četvrtinu izvoza. Škoda Auto, prema češkim ekonomskim analizama, čini oko 5 posto BDP-a i 9 posto izvoza (Newstream). Slovačka, Poljska i Austrija imaju slične mreže dobavljača vezane uz njemačku proizvodnju.

Ako njemački poticaji potaknu proizvođače na nova ulaganja i veću proizvodnju, ti će se dobavljački lanci pokrenuti jače. No kada je ulaganja malo, tvornice se natječu za svaki novi model i svaku modernizaciju pogona (Seznam Zprávy). Ako Berlin nagradi ponajprije ulaganja na njemačkom tlu, budući projekti mogli bi zaobići srednjoeuropske pogone umjesto da se preliju kroz zajedničke lance opskrbe.

Ta bojazan nije apstraktna. Izvješća da je Porsche razmatrao premještanje proizvodnje Cayennea iz Bratislave u Leipzig dobro pokazuju nervozu u regiji, premda sama po sebi ne dokazuju da će njemački paket izazvati takve poteze (Denník N). Ekonomski test bit će jednostavan: hoće li dobitci završiti u europskim dobavljačkim mrežama ili gotovo isključivo unutar Njemačke.

Poticaj koji si može priuštiti samo Njemačka

Paket istodobno otvara pitanje tko u Europi uopće ima prostor za takvu politiku. BNP Paribas procjenjuje da će njemački javni dug, uz scenarij koji uključuje velike planove ulaganja, porasti sa 62,1 posto BDP-a u 2024. na više od 69 posto do 2030. (BNP Paribas). I na toj razini Njemačka bi bila manje zadužena od Francuske, Italije ili Španjolske.

Zbog toga Berlin može snižavati poreze i više se zadužiti, a da mu ulagači i dalje posuđuju novac po niskoj cijeni. Države s višim dugom ne mogu jednostavno prepisati taj model. Njih tržišta i europski nadzor proračuna ranije stavljaju pod pritisak. Francuska se, kako je pisao Le Monde, suočava s dubokim proračunskim ograničenjima. Ista europska fiskalna pravila, okvir koji ograničava državni manjak i javni dug, formalno vrijede za sve, ali mnogo jače pritišću one koji kreću iz slabije pozicije.

Ako njemačka potrošnja doista proizvede rast, ojačat će argument da europska pravila moraju drukčije tretirati produktivna ulaganja od redovite potrošnje. Ako rasta ne bude, svaka fiskalno stisnuta vlada dobit će presedan za traženje labavijih ograničenja. Le Figaro iznio je oštriju verziju te kritike, upozorivši da loše usmjerena javna potrošnja može ubrzati njemački pad umjesto da ga zaustavi.

Što još ne znamo

Ključno je pitanje gradi li ovaj paket sposobnost Njemačke da proizvodi više ili samo kupuje mir unutar koalicije. Smanjenje poreza na dohodak ostavlja kućanstvima više novca, ali potrošnja kućanstava ne pretvara se automatski u narudžbe za češke dobavljače automobilske industrije. Presudan je lanac poslovnih poticaja: navode li oni njemačke tvrtke na veća ulaganja i prolaze li ta ulaganja kroz prekogranične dobavljačke mreže?

U trenutku pisanja još nije bilo javno tko će točno dobiti porezne olakšice i tko će ih platiti. Koji dohodovni razredi najviše dobivaju, hoće li mirovinske obveze prebaciti veći teret na mlađe radnike, hoće li kompromisi oko zdravstvenog osiguranja povećati doprinose zaposlenih: ti će brojevi odrediti raspodjelu dobitaka unutar Njemačke.

Za Prag, Bratislavu i Varšavu najvažnija će biti pravila prihvatljivosti. Ako se poticaji budu odnosili na proizvodnju u europskim dobavljačkim mrežama, njemački paket postaje poticaj potražnji u regiji. Ako budu nagrađivali proizvodnju smještenu u Njemačkoj, pretvorit će se u odljev ulaganja. Sitna slova odlučit će ishod.