Pregovori u Berlinu zaobilaze EU

Rusija je 23. na 24. svibnja ispalila nuklearno sposobnu raketu Oreshnik na predgrađe Kijeva, treći put od početka rata da je upotrijebila to oružje. U roku od 48 sati glavni ukrajinski pregovarač bio je u njemačkom kancelarskom uredu s nacionalnim sigurnosnim savjetnicima triju europskih sila, gdje se počeo slagati okvir mirovnog procesa od kojega su Sjedinjene Države odustale.

Bombardiranje i odbijanje ultimatuma

Napad je bio najveće rusko bombardiranje u 2026.: oko 90 projektila, među njima 36 balističkih, i 600 dronova usmjereno je na Kijev. Poginule su najmanje četiri osobe, a ranjeno ih je oko 100. Institut za proučavanje rata procijenio je da je taj paket Moskvu stajao približno 361 milijun dolara (ISW). Rusko ministarstvo vanjskih poslova potom je naredilo svim stranim diplomatima da napuste Kijev, najavivši početak „sustavnih udara na ukrajinska vojno-industrijska postrojenja” (Al Jazeera).

Nijedna europska vlada nije postupila po tom zahtjevu. Glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova nazvao ga je „novim zastrašivanjem” i poručio da Pariz neće evakuirati svoje ljude (Le Figaro). U Berlinu je politički direktor Auswärtiges Amta, njemačkog ministarstva vanjskih poslova, pozvao ruskog veleposlanika Nečajeva: dovoljno visoka razina za jasan signal, ali ipak ispod ministarske eskalacije (Deutschlandfunk). Poljska je upozorila da bi svaki napad na njezino veleposlanstvo smatrala „namjernim činom agresije” (Polsat News). Više od 50 država osudilo je Rusiju u Vijeću sigurnosti UN-a (Kyiv Post, UN).

Washington je govorio drukčijim tonom. Državni tajnik Marco Rubio nije osudio napade, nego je ustvrdio da je Kijev „vrlo opasno mjesto” (RFE/RL). Potvrdio je i da su američki mirovni razgovori „zamrznuti”.

E3 brzo preuzima prostor

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov sastao se 26. svibnja u Berlinu s E3, formatom koji okuplja Njemačku, Francusku i Ujedinjenu Kraljevinu preko njihovih nacionalnih sigurnosnih savjetnika (Ukrinform). Domaćin je bio Nijemac Günter Sautter. Kancelara Friedricha Merza nije bilo, što je na najvišoj političkoj razini bila namjerna poruka opreza.

E3 nema ugovor, tajništvo ni pravnu ovlast. Nastao je 2003. za pregovore s Iranom o njegovu nuklearnom programu, a okuplja tri velike europske sile s najjačim diplomatskim kapacitetom. Brexit nije prekinuo britansko sudjelovanje jer taj format djeluje potpuno izvan struktura Europske unije. Njegova je prednost brzina: dok Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a, okvir za zajedničku diplomaciju Unije, u pravilu traži jednoglasnost 27 država članica i tjedne usklađivanja, E3 se može sastati za nekoliko dana. Zelenski je 20. svibnja predložio formalizaciju kanala „E3 plus Ukrajina” (newsukraine.rbc.ua).

Brzina ima cijenu legitimnosti

Ta brzina ima političku cijenu. Poljska, najveći regionalni vojni podupiratelj Ukrajine, nema mjesto za stolom. Nema ga ni Italija, treće najveće gospodarstvo EU-a. Varšavski prigovor nije protokolaran, nego strukturni: poljska veličina i zemljopisni položaj čine je prirodnim sudionikom svakih pregovora između Europe, Kijeva i Moskve (Rzeczpospolita). Sudionici E3 odgovaraju da manji formati pregovaraju brže. Poljski dužnosnici nisu javno prosvjedovali baš protiv sastanka 26. svibnja, ali temeljna napetost jasno se vidi.

Podjela je dublja od pitanja formata. Francuska i Italija sklonije su otvaranju diplomatskog kanala prema Moskvi. Njemačka, Poljska i baltičke države tome se protive, tvrdeći da bi razgovori prije ruskog povlačenja nagradili agresiju (Euronews). Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku Gymnich, neformalnom ministarskom okupljanju bez obvezujućih odluka, raspravljali su 27. i 28. svibnja u Limassolu o imenovanju posebnog predstavnika za Ukrajinu. Glasnogovornik EU-a ipak je snizio očekivanja: izaslanik ima smisla tek „kada Rusija pokaže stvarnu spremnost da okonča rat” (EEAS).

Dok je formalni kanal blokiran, neformalna brzina E3 zamjenjuje institucionalni proces Europske unije. Države najizloženije ruskoj agresiji, Poljska i Baltik, ostaju izvan formata u kojem se pregovara o njihovoj sigurnosti. Poljska naoružava ukrajinsku bojišnicu. Italija financira obnovu. Nijedna ne sjedi za stolom na kojem se skiciraju uvjeti mira.