Uhićenja u BND-u pokrenula provjeru obavještajne razmjene

Njemačko Savezno državno odvjetništvo sumnja da je pomoćnik u uredima nekoliko uzastopnih predsjednika BND-a Augustu Hanningu proslijedio gotovo 2.000 internih dokumenata, i to do lipnja 2022. (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Hanning je nekoć vodio BND, njemačku saveznu obavještajnu službu, a istražitelji su trag do dokumenata pronašli slučajno, tijekom rada na drugom slučaju.

Tužitelji sumnjaju da su neki od dokumenata poslužili kao izvor informacija koje je Hanning dostavio jednoj stranoj službi, no ne mogu potvrditi da je zasebna analiza ikad stigla do druge (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Plaćeni kanal iz ureda predsjednika BND-a

Pomoćnik, identificiran kao Manfred D., od ožujka 2012. do ožujka 2026. bio je voditelj ureda nekoliko predsjednika BND-a (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Savezno državno odvjetništvo objavilo je da su 6. listopada uhićeni on i Hanning (AP).

Tužitelji sumnjaju da su se dogovorili da će pomoćnik Hanningu i dalje uz naknadu dostavljati vrijedne materijale BND-a. Hanning bi ih koristio u konzultantskoj tvrtki koju je osnovao nakon odlaska iz državne službe (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

U službenom priopćenju ne navode se ni klijent ni iznos isplate. Hanning i njegovi odvjetnici odbacuju optužbe (The Guardian).

Među dokumentima su, prema tužiteljima, bili i materijali za pripremu čelnika službe za redovite obavještajne brifinge u Uredu saveznog kancelara (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Ti materijali otkrivaju što su čelnici BND-a smatrali dovoljno važnim da iznesu pred šefa njemačke vlade. Pokazuju i prioritete službe, uz njezine nalaze.

Slučaj nije otkriven internim nadzorom BND-a, nego slučajno.

U rujnu 2025. hamburški tužitelji pretražili su Hanningove prostorije u sklopu istrage koja nije bila povezana s ovim slučajem (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Pronađene materijale poslije su predali Saveznom državnom odvjetništvu, koje je na temelju njih izgradilo slučaj što je prethodio ovotjednim uhićenjima.

Dva strana kontakta, jedan još nepotvrđen

Tužitelji opisuju dva odvojena kontakta sa stranim obavještajnim službama. U prvom je Hanning, kako sumnjaju, na temelju dokumenata koji su procurili sastavio analizu za zaposlenika jedne strane službe. Ne mogu potvrditi da je analiza ikad stigla do njega (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Ta neizvjesnost objašnjava dio optužbi. Među kaznenim djelima za koja se sumnja da su počinjena jest i pokušaj veleizdaje, a optužba za pokušaj odnosi se na ono što je Hanning navodno namjeravao učiniti. Ona sama po sebi ne dokazuje da je analiza stigla u inozemstvo.

Druga optužba ide dalje.

Tužitelji tvrde da je Hanning tijekom više godina članu obavještajne službe druge države dostavljao političke informacije, dijelom oslonjene na dokumente pomoćnika (priopćenje Saveznog državnog odvjetništva).

Sumnjiče ga i da je djelovao za stranu obavještajnu službu. Nisu imenovali nijednu od dviju država.

Azerbajdžan se u slučaju spominje u medijskim izvještajima.

Der Spiegel je objavio da istražitelji provjeravaju vezu s azerbajdžanskim operativcem kojem je analiza bila namijenjena (WELT).

Savezno državno odvjetništvo odbilo je komentirati taj izvještaj (Reuters).

WELT: saveznici provjeravaju svoje spise

Zabrinutost u inozemstvu proizlazi iz načina na koji funkcionira razmjena obavještajnih podataka.

Partneri BND-u šalju podatke uz očekivanje da će ostati pod njemačkim nadzorom.

Reuters je, pozivajući se na Süddeutsche Zeitung, izvijestio da su među dokumentima bili podaci o iranskom nuklearnom programu i ruskoj vojsci, kao i informacije koje su označile savezničke službe (Reuters).

WELT je objavio da britanski MI6, služba za vanjsko obavještajno djelovanje, GCHQ, britanska agencija za elektroničko prisluškivanje, te nekoliko američkih agencija provjeravaju što su podijelili s Berlinom (WELT).

List je citirao i Matthewa Dunna, bivšeg pripadnika MI6, koji je rekao da bi bio vrlo iznenađen kad bi odnosi s BND-om bili narušeni.

Zasad nijedan javno dostupan izvještaj nije identificirao konkretan britanski ili američki dokument među zaplijenjenim materijalima.

Sada se istodobno odvijaju dva odvojena posla.

Tužitelji moraju dokazati kaznena djela za koja ih sumnjiče.

BND i njegovi partneri moraju utvrditi što je možda otkriveno i kome.

Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz, član parlamentarnog tijela Bundestaga za nadzor obavještajnih službi, pozvao je vladu da brzo utvrdi razmjere štete.

Predsjednik BND-a Martin Jäger rekao je da je služba pokrenula opsežne interne istrage (Tagesschau).

Ako tužitelji dokažu da su dokumenti predani, osjetljivi materijali BND-a godinama su izlazili iz ureda njegovih uzastopnih čelnika.

Slučaj je tada na vidjelo iznijela pretraga u drugoj istrazi, a ne vlastiti nadzor službe.

Suđenje može utvrditi kaznenu odgovornost.

Ne može odgovoriti na pitanje koji su se britanski ili američki podaci našli među dokumentima; taj odgovor mora dati Jäger.