Izborna prednost ne otvara pregovore BiH s EU-om

Privremeni rezultati nedjeljnih općih izbora daju prednost Denisu Bećiroviću, Darijani Filipović i Željki Cvijanović u utrci za tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (AP, Večer). Nijedan od tih rezultata još nije potvrđen. Predsjedništvo ne upravlja državom, pa zastoj u pristupanju BiH Europskoj uniji ovisi o tome mogu li stranački čelnici sastaviti državnu vladu i provesti reforme potrebne za početak formalnih pregovora o pristupanju.

Njihove su prednosti zasad velike. U 20.02 sati, nakon što je obrađeno 80 posto biračkih mjesta, Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva, imala je 92.854 glasa, a njezin najbliži suparnik Slaven Kovačević 55.475 (Klix). Bećirović već drži bošnjačko mjesto, dok se Cvijanović natječe za srpsko mjesto kao kandidatkinja SNSD-a, vodeće srpske stranke.

Čelnik SNSD-a Milorad Dodik u izbornoj je noći ustvrdio da je njegova stranka pobijedila te zahvalio Donaldu Trumpu, Vladimiru Putinu i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću (AFP). Sam nije bio kandidat. Prema DW-u, nakon osude povezane s prkošenjem visokom predstavniku, međunarodnom dužnosniku koji nadzire mirovni sporazum, zabranjeno mu je šest godina obnašati javnu dužnost. To ga isključuje iz svih tijela koja će odobravati novu vladu. Kao čelnik stranke ipak će određivati što SNSD traži zauzvrat za ulazak u vladu.

Tko se mora dogovoriti o sastavu vlade

Predsjedništvo ima ulogu kolektivnog šefa države i vodi vanjsku politiku, ali ne može sastaviti vladu. Predlaže predsjedatelja Vijeća ministara, državnog kabineta Bosne i Hercegovine. Zastupnički dom s 42 člana potom mora potvrditi predsjedatelja i svakog ministra (OHR).

Podaci o broju mandata u državnom Zastupničkom domu još nisu objavljeni. Privremeni rezultati odnose se na izbore za parlamente dvaju entiteta: Federacije BiH, bošnjačko-hrvatskog entiteta, i Republike Srpske, u kojoj većinu čine Srbi. Na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske SNSD je bio prvi s 40,95 posto glasova, dok je u Federaciji bošnjačka SDA osvojila 30,63 posto, a koalicija predvođena HDZ-om 13,89 posto (DW). Ti podaci ne otkrivaju tko ima većinu na državnoj razini, ali pokazuju koje će stranke govoriti u ime svojih zajednica u pregovorima o vladi: SNSD, SDA i HDZ BiH.

HDZ BiH već dugo iznosi isti prigovor. Bošnjačke i hrvatske članove Predsjedništva biraju birači Federacije BiH, a svaki birač može glasati samo u jednoj od te dvije izborne utrke (Daytonski ustav, Aneks 4). Stranka tvrdi da je brojnije bošnjačko biračko tijelo tako moglo birati i hrvatskog člana Predsjedništva, što povezuje s ranijim pobjedama Željka Komšića. Pobjeda Darijane Filipović donijela bi HDZ-u BiH mjesto za koje smatra da pripada hrvatskom narodu. Hrvatski premijer Andrej Plenković vodio je kampanju za nju u Mostaru 2. listopada, poručivši da je vrijeme za nekoga tko doista predstavlja Hrvate (Index). Njegov nastup pokazuje da vlada jedne članice EU-a otvoreno podupire jednu od stranaka koje će pregovarati o sastavu bosanskohercegovačke vlade.

Reforme koje su već zapele

Ponuda EU-a uvjetovana je reformama. U ožujku 2024. čelnici EU-a odlučili su otvoriti pristupne pregovore, ali su njihov službeni početak uvjetovali time da BiH dovrši korake koje je Europska komisija već utvrdila (Europsko vijeće). Više od dvije godine poslije formalni pregovori još nisu počeli.

O istim reformama ovise i europska sredstva. BiH je usuglasila Reform Agenda, popis od 113 mjera koje mora provesti kako bi dobila sredstva iz Plana rasta EU-a za zapadni Balkan. Zaklada Konrad Adenauer, njemačka politička zaklada i analitički centar, izvijestila je prije izbora da su predstavnici Republike Srpske i četiriju kantona Federacije BiH opstruirali provedbu te agende (KAS). Stranke koje imaju prevlast u tim sredinama iste su one koje će sada pregovarati o vladi.

Brojanje glasova za Predsjedništvo pokazuje tko će vjerojatno činiti vrh države s pretežno protokolarnom ulogom. Ne rješava pitanja sastava vlade i reformi koja koče formalne pregovore s EU-om. O njima će odlučivati SDA, HDZ BiH i SNSD, stranka koju vodi čelnik kojemu je zakonom zabranjeno obnašati javnu dužnost. Ako koalicijski dogovor ne osigura provedbu reformi koje su te stranke ili njihovi saveznici blokirali, nova državna vlada naslijedit će zastoj prethodne.