BPM nudi MPS spajanje od €50 billion

Banco BPM je 7. lipnja predložio spajanje s Monte dei Paschi di Siena (MPS), čime bi nastala bankarska skupina vrijedna oko 50 mlrd. eura, s 2.900 poslovnica i očekivanim sinergijama od 1,1 mlrd. eura (Corriere della Sera, Bloomberg). Ako bude dovršen, posao bi stvorio drugu najveću banku u Italiji po imovini, odmah iza Intese Sanpaolo. Intesa je reagirala za nekoliko sati, sazvavši izvanrednu sjednicu uprave kako bi s Unipolom i BPER-om pripremila protuponudu (Il Fatto Quotidiano). Spajanje je prvi potez u širem nadmetanju između južnoeuropskog i sjevernoeuropskog modela bankarske konsolidacije.

Francuska banka s talijanskom strategijom

Crédit Agricole, francuska banka koja drži 22,8 posto Banco BPM-a, podržala je prijedlog na sjednici BPM-ova odbora (AdnKronos). Spajanjem bi se njezin udio razrijedio na oko 12,8 posto, ali bi ostala pojedinačno najveći dioničar znatno veće banke (Corriere della Sera). Računica je jasna: 12,8 posto od 50 mlrd. eura vrijedi više od 22,8 posto od 20 mlrd. eura. Francuska banka time bi postala sidreni dioničar druge najveće talijanske banke.

Za Rim taj posao rješava drukčiji problem. Talijansko Ministarstvo financija još drži 4,8 posto MPS-a, ostatak državnog spašavanja iz 2017., kada je država nakon intervencije od 5,4 mlrd. eura kontrolirala 68 posto banke. Nakon spajanja taj bi udio pao ispod dva posto, što bi vladi omogućilo da proglasi završetak sanacije bez prodaje dionica na otvorenom tržištu (Quotidiano.net). Ministar financija Giancarlo Giorgetti godinama je upravo takav izlaz označavao kao mogući rasplet.

Južna Europa konsolidira banke

Četiri dana prije BPM-ove objave Francuska, Italija i Španjolska poslale su Europskoj komisiji zajednički prijedlog. Tvrdile su da rascjepkanost bankarskog tržišta zarobljava oko 230 mlrd. eura likvidne imovine koja se ne može slobodno kretati preko granica eurozone (Euronews). Njihovo rješenje bio bi dobrovoljni režim koji prekograničnim bankarskim skupinama dopušta zajedničko upravljanje kapitalom i likvidnošću, uz zakonodavni prijedlog očekivan 2027.

Dogovor BPM-a i MPS-a uklapa se u val konsolidacije koji je već počeo. BPCE je u travnju dovršio 6,7 mlrd. eura vrijedno preuzimanje portugalskog Novobanca, najveći prekogranični bankarski posao u eurozoni u više od deset godina (Challenges). UniCredit drži 34,35 posto njemačkog Commerzbanka, a rok za njegovu ponudu istječe 16. lipnja (Finance Magazin). Mediteranske banke grade veličinu. Sjevernoeuropski regulatori zasad ne prate taj ritam.

Tko plaća, tko dobiva

Očekivanih 1,1 mlrd. eura sinergija uglavnom bi došlo iz zatvaranja preklopljenih poslovnica, vjerojatno oko 300 u Lombardiji, Toskani i Venetu (AskaNews). Broj mogućih otkaza nije objavljen, ali bankarske uštede na troškovima najčešće dolaze iz smanjenja broja zaposlenih. Zaposlenici su zato najizloženija skupina.

Berlin istodobno, pozivajući se na nacionalne interese, koči UniCreditovu ponudu za Commerzbank, iako načelno podržava bankovnu uniju, europski okvir za zajednički nadzor banaka. Odlazeći potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos rekao je da Europi trebaju „doista europske banke” kako bi se mogle natjecati s američkima (Bloomberg). No čak bi i spojeni BPM-MPS vrijedio jedva šest posto tržišne kapitalizacije JPMorgana. Domaća spajanja stvaraju nacionalne prvake, ali ne zatvaraju jaz prema američkim bankama.

Južnoeuropski zahtjev za zajedničkim upravljanjem likvidnošću sada nailazi na njemački i nizozemski otpor. Riječ je o istim vladama koje više od desetljeća blokiraju EDIS, europski sustav osiguranja depozita koji bi jamčio bankovne depozite u cijeloj eurozoni (European Commission). Bez takvog jamstva kapital ostaje iza nacionalnih granica. Nijedna banka ne želi slati novac podružnici u drugoj državi ako nije sigurna da bi tamošnji sustav osiguranja depozita izdržao krizu. Južna Europa gradi veće banke. Sjeverni kapital neće se kretati prema jugu dok netko ne preuzme rizik depozita. Taj jamac još ne postoji.