Bruxelles pritišće Ivana Turudića

Samo 27 posto hrvatskih građana i 28 posto poduzeća smatra da je pravosuđe u Hrvatskoj neovisno, pokazuje Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2026., objavljeno 17. srpnja (Komisija, Index.hr). Komisija pritom ocjenjuje da je korupcija i dalje „raširena”, iako državno odvjetništvo aktivno pokreće postupke. Godišnje izvješće taj problem precizno opisuje. Ono, međutim, ne može prisiliti Hrvatsku da ga riješi.

Zaposleni tužitelji, prazno povjerenje

Hrvatsko poglavlje ne govori o raspadu institucija. Tijela za borbu protiv korupcije postoje, a tužitelji rade svoj posao. No razmak između njihove aktivnosti i povjerenja građana golemi je, dok je glavni alat Europske komisije za njegovo smanjivanje politički ciklus dijaloga, preporuka i naknadnog praćenja, a ne obvezujuća naredba (Komisija). I sama Komisija priznaje da je provedba prijašnjih preporuka oslabila diljem EU-a (Komisija), a nalazi iz izvješća o vladavini prava nisu automatski povezani s odlukama o europskom novcu (EU Perspectives).

Prije ulaska neke zemlje u Europsku uniju Bruxelles ima stvarnu moć uvjetovanja: može usporiti pregovore i tražiti reforme kao cijenu članstva. Izvještavanje FAZ-a o istom ciklusu pokazalo je tu razliku na primjeru Srbije, gdje loše ocjene vladavine prava i dalje utječu na put zemlje kandidatkinje prema članstvu (FAZ). Nakon pristupanja, prostor za pritisak naglo se sužava. Bruxelles ne može zamrznuti novac samo zato što građani ne vjeruju sudovima; mora dokazati da manjkavosti u vladavini prava izravno ugrožavaju upravljanje sredstvima EU-a (Uredba 2020/2092, CER). Članak 7., najteži postupak EU-a kojim se državi može suspendirati pravo glasa, traži političku suglasnost vlada kakva dosad nije postignuta ni protiv jedne članice. Nisko povjerenje u sudove, samo po sebi, ne pokreće nijedan od tih mehanizama.

Spor oko toga tko progoni prijevare s europskim novcem

Jedan europski instrument ipak može voditi kaznene postupke. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je istraživati i progoniti kaznena djela koja štete proračunu EU-a u državama članicama koje u njemu sudjeluju (Uredba o EPPO-u). Hrvatska je među njima. EPPO ne može popraviti opće nepovjerenje u hrvatske sudove, ali ondje gdje je u pitanju europski novac ima pravnu snagu kakvu godišnje izvješće nema.

Spor je izbio oko granice te ovlasti. Hrvatski Ustavni sud zatražio je od Suda Europske unije, najvišeg suda EU-a sa sjedištem u Luxembourgu, da odluči gdje završava nadležnost EPPO-a, a gdje počinje nadležnost hrvatskog Državnog odvjetništva, DORH-a. Europska komisija uključila se u postupak tvrdeći da se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ne može smatrati neovisnim i nepristranim u odlučivanju o toj granici (Telegram.hr). Verfassungsblog, njemačka platforma za ustavnopravne analize, taj je spor prikazao kao upozorenje što se događa kada se nacionalni tužiteljski sustav iznutra suprotstavi europskom tužitelju u državi članici (Verfassungsblog).

Ulog je jasan. Ako hrvatske institucije kroz domaće ustavne mehanizme uspiju suziti doseg EPPO-a, druge države sudionice dobit će obrazac koji mogu primijeniti i same. Jedino tužiteljsko tijelo EU-a tada bi djelovalo onoliko široko koliko mu dopuste nacionalni sustavi koje bi trebalo nadzirati.

Što Bruxelles može, a što ne može

Dostupne činjenice ne upućuju na krizu sankcija. Hrvatski slučaj pokazuje strukturnu granicu europskog sustava: država članica može godinama imati izrazito nisko povjerenje u pravosuđe i postojanu korupciju, dok Komisija problem bilježi i ponavlja preporuke. Bruxelles može dijagnosticirati hrvatski problem vladavine prava, ali ga može prisilno rješavati samo kada zahvaća europski novac, pravo EU-a ili nadležnost EPPO-a, ne i kada samostalno nagriza povjerenje građana u domaću demokraciju.

Spor o nadležnosti EPPO-a sada je pred Sudom Europske unije u Luxembourgu. Njegova će odluka pokazati može li jedino tužiteljsko tijelo EU-a djelovati punim kapacitetom u državi članici čijeg glavnog državnog odvjetnika Komisija smatra kompromitiranim. Odgovor mora dati Luxembourg. Suradnju koja iz tog odgovora proizlazi morat će dati Zagreb.