Bruxelles uvjetuje obrambene zajmove od 150 milijardi eura

Europska komisija danas se zadužuje na tržištima kapitala i taj novac, pod vlastitim uvjetima, posuđuje vladama država članica za kupnju vojne opreme. Kroz SAFE, odnosno Security Action for Europe, kreditni instrument od 150 mlrd. eura usvojen u svibnju 2025., Bruxelles je postao financijski nadzornik europskog ponovnog naoružavanja (Europska komisija, EUR-Lex). Posljedica je trajnija od rasprave o zajedničkoj vojsci: financijski uvjeti sada usmjeravaju što europske vojske kupuju i od koga.

Mehanizam je jednostavan. Komisija izdaje obveznice, ulagači ih kupuju, a Europska unija prikupljeni novac dalje posuđuje državama koje sudjeluju u programu. Svaka vlada otplaćuje svoj zajam, a EU otplaćuje obveznice vjerovnicima. Pravna osnova je članak 122. UFEU-a, hitna odredba Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja Vijeću, u kojem sjede nacionalne vlade, omogućuje djelovanje bez Europskog parlamenta kao suzakonodavca (EUR-Lex). Tako je EU dobio zajednički alat za obrambeno zaduživanje, ali bez punog demokratskog postupka koji inače prati odluke o javnoj potrošnji.

Pravi instrument moći jesu uvjeti prihvatljivosti

Snaga SAFE-a nije samo u novcu, nego u uvjetima pod kojima se do njega dolazi. Program traži da najmanje 65 posto vrijednosti komponenti u financiranoj nabavi dolazi iz EU-a, država EGP-a i EFTA-e ili Ukrajine (EUR-Lex, EU Perspectives). Države i dalje odlučuju žele li bespilotne letjelice, projektile ili sustave nadzora. Bruxelles odlučuje ispunjavaju li ti planovi uvjete za jeftinije zajmove uz potporu EU-a i jesu li dobavljači dovoljno europski. Komisija time kontrolira pristup kapitalu.

Poljska predvodi s najviše 43,7 mlrd. eura, tretirajući SAFE kao najjeftiniji put prema brzom širenju vojnih kapaciteta, uz desetogodišnji poček i otplatu koja se proteže do 2075. godine (PAP, Fakt). Rumunjska oko 16,68 mlrd. eura pretvara u konkretnu opremu: 298 borbenih vozila pješaštva, sustave protiv bespilotnih letjelica i patrolna plovila za Crno more (Digi24, Stirile ProTV). Francuska oko 15,1 mlrd. eura usmjerava prema industrijskoj bazi u kojoj dominiraju MBDA, Thales i KNDS (Bloomberg, France Épargne). MBDA već gradi novu tvornicu projektila pokraj Orléansa kako bi apsorbirao rast europskih narudžbi (Le Monde). Grčka je potpisala aranžman vrijedan do 787,7 mil. eura, namijenjen nadzoru, sigurnim komunikacijama i sustavima protiv bespilotnih letjelica na Mediteranu (Euronews GR, To Vima).

Italija se povlači, istočno krilo traži bespovratna sredstva

Italija pokazuje političku granicu tog modela. Rim je, prema dostupnim informacijama, razmatrao oko 15 mlrd. eura zajmova iz SAFE-a, ali je smanjio ambiciju. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani citiran je kako kaže da „nije trenutak” za tako veliko zaduživanje (Analisi Difesa). Zajedno s Rumunjskom, Italija bi mogla ostaviti 8 do 18 mlrd. eura omotnice SAFE-a neiskorištenima. Nekoliko glavnih gradova na istočnom krilu već poručuje Bruxellesu da ne traži nove zajmove, nego bespovratna sredstva (Euronews).

Države najbliže sigurnosnoj prijetnji trebaju najviše opreme, ali istodobno preuzimaju najveći dug u odnosu na vlastiti fiskalni kapacitet. EU je uspio okupiti političku volju za 150 mlrd. eura zajedničkog obrambenog zaduživanja, no istu logiku nije primijenio na izravna ulaganja ili kohezijsku potrošnju. Ako SAFE II doista dobije oblik, ta će neravnoteža otvoriti teže pitanje: treba li ponovno naoružavanje financirati zajedničkim fiskalnim transferima, a ne samo zajedničkim zaduživanjem.

Praznina u odgovornosti

Grčka pokazuje cijenu brzine u sustavu nadzora. Javno dostupni dokazi potvrđuju sporazum o SAFE-u i široka područja sposobnosti koja se žele financirati, ali konkretni projekti, partneri u nabavi, industrijska podjela posla i rokovi isplate nisu objavljeni. PASOK, glavna grčka oporbena stranka, prigovorio je da su zastupnici o grčkim obrambenim obvezama doznali iz bruxelleskih konferencija za novinare, a ne iz vlastitog parlamenta (Newsbeast). Ta netransparentnost nadovezuje se na strukturni izbor: zaobilaženje redovnog postupka kroz članak 122., koje je SAFE učinilo mogućim, iz zakonodavnog je procesa uklonilo Europski parlament i nadzor koncentriralo u rukama nacionalnih vlada okupljenih u Vijeću.

Grčki ministar obrane Nikos Dendias iznio je drukčiju kritiku. Prema izvješćima, SAFE I nazvao je „pogrešnom uredbom” jer financira potražnju, ali ne rješava usko grlo europske obrambene proizvodnje (Tribune). Kredit može usmjeravati potražnju i nametati pravila nabave. Ne može sam izgraditi tvornice, osposobiti radnike ni nadomjestiti nedostajuće opskrbne lance. Hoće li novi europski financijski instrument proizvesti stvarne vojne sposobnosti ili samo dug s europskom oznakom, ovisit će o proizvodnim odgovorima koje većina vlada još nije dala.