Bruxelles proziva Španjolsku zbog korupcije

Vlada Pedra Sáncheza često se predstavlja kao braniteljica demokratskih standarda. No godišnje izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2026., objavljeno 17. srpnja, Španjolskoj pripisuje tek „ograničen napredak” u borbi protiv korupcije, nepostojanje jasnih pravila o lobiranju i nedovršenu reformu pravosuđa (European Commission, Ara). Takvo izvješće nema obvezujuću pravnu snagu i samo po sebi ne pokreće sankcije (Commission Q&A). Ipak, u političkoj borbi vrijedi mnogo: Sánchezovi protivnici, i u Španjolskoj i na europskoj razini, sada imaju dokument s pečatom Bruxellesa.

Što je Komisija utvrdila

Izvješće o vladavini prava godišnja je provjera stanja u svim državama članicama EU-a: obuhvaća sudove, borbu protiv korupcije, slobodu medija i institucionalne zaštitne mehanizme. Poglavlje o Španjolskoj čita se kao popis reformi koje su započete, ali nisu dovršene.

Kod korupcije glavni je problem sporost postupaka. Veliki predmeti zapinju zbog uskih grla u financijskim vještačenjima i slabog upravljanja sudskim predmetima (Infobae, La Voz de Galicia). Španjolska još nema obvezan javni registar lobista ni neovisno tijelo za integritet s ozbiljnim ovlastima, premda je nacrt zakona u proceduri (20 Minutos).

Kritika pravosuđa politički je osjetljivija. Komisija je ponovno zatražila da Španjolska promijeni način izbora članova CGPJ-a, tijela koje upravlja sudbenom vlašću i odlučuje o imenovanju viših sudaca. Sadašnji sustav omogućuje parlamentarnim strankama snažan utjecaj na sastav vijeća, a time posredno i na sudačka napredovanja (Ara). Bruxelles od Madrida traži i da mandat glavnog državnog odvjetnika odvoji od političkog ciklusa vlade. Kada trajanje mandata najvišeg tužitelja ovisi o tome tko je na vlasti, stvara se barem dojam da kazneni progon može slijediti političke interese (El Español).

Najizravnija poruka odnosila se na politički govor. Komisija je navela da je kritika sudskih odluka dio demokratske rasprave, ali da predstavnici vlade i parlamenta moraju izbjegavati izjave koje potkopavaju neovisnost sudstva.

Kome ovakva formulacija koristi

U Španjolskoj najviše dobiva oporba. Izraz „ograničen napredak” sada je briselski citat koji Sánchezovi kritičari mogu koristiti bez potrebe da sami grade cijeli dokazni lanac (El Mundo). Organizacije koje se bave transparentnošću dobivaju referentnu točku za zahtjeve koje bi vlada inače lakše odbacila kao stranačke. Sama vlada udarac može ublažavati tvrdnjom da je riječ o rutinskom praćenju i pozivanjem na reforme koje je već stavila u nacrt.

Izvan Španjolske izvješće je odmah iskoristila Mađarska. Uoči objave mađarski ministar za europske poslove János Bóka tvrdio je da će izvješće pokazati ocjenjuje li Komisija sve države istim mjerilima (Origo, HVG). Mađarski mediji bliski vladi zatim su tvrdili da kritike Španjolskoj potvrđuju dvostruka mjerila. Neovisni mađarski mediji uzvratili su da usporedba ne stoji: Španjolska je prozvana zbog praznina u pravilima o lobiranju i sporosti sudova, dok se mađarski dosje odnosi na sustavnu korupciju i razgrađene mehanizme nadzora izvršne vlasti. Slične tvrdnje o selektivnosti iznijela je i slovačka vlada, premda su slovački mediji naglasak stavili na vlastite manjkavosti Bratislave (Aktuality).

Dokazni spis, a ne mehanizam prisile

Komisija ovaj ciklus predstavlja kao preventivno praćenje. Preporuke nisu obvezujuće. Uz španjolsko poglavlje nisu vezani ni zamrzavanje sredstava, ni tužba pred Sudom EU-a, ni pravni rok za provedbu. Ograničenje se vidi i u dosadašnjem učinku mehanizma: prema EU Perspectives, samo je 47 posto preporuka iz 2025. u roku od godine dana bilo u potpunosti ili djelomično provedeno.

Izvješće dobiva stvarnu težinu tek kada se spoji s instrumentima koji imaju posljedice: postupkom pred sudom, u kojem Komisija tuži državu zbog kršenja prava EU-a, ili proračunskom mjerom, kojom Bruxelles zadržava sredstva dok reforme ne budu provedene (Commission). Ni jedno ni drugo nije pokrenuto protiv Španjolske.

Komisija je zasad sastavila dokazni spis. U njemu su zabilježeni spori korupcijski predmeti, izostanak pravila o lobiranju, nedovršene pravosudne reforme i politički napadi na sudove. Hoće li taj spis potaknuti španjolske reforme ili ostati još jedan naslov koji će Madrid politički preživjeti, ovisi o vladi, parlamentu i pravosuđu u Španjolskoj. Dosad nisu pokazali da znaju dati uvjerljiv odgovor.