Bruxelles zadržava mađarskih €9 Billion

Mađarska vlada objavila je 31. kolovoza da je ispunila svih 27 uvjeta o vladavini prava i borbi protiv korupcije koje je Bruxelles vezao uz približno 10 mlrd. eura zamrznutih sredstava iz fonda za oporavak (Euronews, DTEurope). Vlada Pétera Magyara pokušava uvjeriti Europsku komisiju da je dovoljno razgradila sustav vladavine prava koji je izgradio Viktor Orbán kako bi novac bio isplaćen. No jedno je proglasiti posao dovršenim, a drugo dobiti uplatu. Komisija je poručila da mađarske ciljeve ne može ocjenjivati dok Budimpešta ne podnese službeni zahtjev za isplatu, a to se još nije dogodilo (Commission briefing).

Riječ je o novcu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog instrumenta Europske unije koji državama članicama isplaćuje sredstva tek nakon što dokažu da su provele dogovorene reforme i ulaganja (RRF Regulation). Mađarskih 6,5 mlrd. eura bespovratnih sredstava i 3,5 mlrd. eura zajmova godinama je bilo blokirano zbog problema s vladavinom prava (Commission Hungary plan page). Od toga je stvarno stiglo tek oko 920 mil. eura predfinanciranja, odnosno predujma koji se isplaćuje prije pune provjere (HVG, ING). Preostalih 9 mlrd. eura ovisi o sljedećem koraku.

Kalendar koji određuje isplatu

Sada su ključna tri datuma. Dan 31. kolovoza bio je posljednji rok do kojega je Mađarska mogla poduzeti mjere koje se ubrajaju u ispunjavanje dogovorenih ciljeva. Od danas Komisija ne smije priznavati nove poteze, čak ni za isplate koje je već ranije suspendirala (Commission closure guidance, PubAffairs Bruxelles). Budimpešta do 30. rujna mora podnijeti zahtjev za isplatu s dokazima. Bruxelles potom mora odlučiti i platiti najkasnije do 31. prosinca (European Parliament EPRS, 2EU Brussels).

Mađarskih 27 uvjeta neuobičajeno je široko postavljeno: 21 se odnosi na korupciju i transparentnost, četiri na neovisnost pravosuđa, a dva na revizije korištenja europskih sredstava (Euronews). Kao što smo pisali prošloga tjedna, posljednja reforma proširila je antikorupcijski nadzor tako što je svakome omogućila da zatraži preispitivanje slučajeva koje su tužitelji odbacili. Komisija sada mora procijeniti jesu li ti zakoni stvorili institucije koje doista mogu istraživati korupciju ili su samo proizveli novu pravnu fasadu.

Što pokazuje povrat imovine iz zaklada

Najveća pojedinačna stavka u mađarskom dokaznom dosjeu povrat je 1.284 mlrd. forinti državne imovine, otprilike 3,2 mlrd. eura, iz zaklada od javnog interesa (Portfolio). Bruxelles se tim zakladama protivio zato što ih je Orbánova vlada koristila za prijenos sveučilišta, udjela u trgovačkim društvima i nekretnina na upravna tijela sa slabim nadzorom. Mađarska sada tvrdi da je kontrola vraćena državi.

Gubitnici su uprave i političke mreže koje su tom imovinom upravljale, među njima ponajprije one oko Mathias Corvinus Collegiuma, Orbánove najvažnije obrazovne zaklade. No vraćanje imovine pod ministre može jednu prazninu u odgovornosti zamijeniti drugom (VG). Sam povrat imovine pritom ne financira ništa. Za mađarska kućanstva važno je hoće li Komisija prihvatiti dokaze i time otvoriti put za 9 mlrd. eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, namijenjenih elektroenergetskoj mreži, željeznici i stanovanju (Commission Hungary plan page).

Rok ima stvarne posljedice

Rokovi iz Mehanizma za oporavak i otpornost nisu formalnost. Rumunjska je već prihvatila gubitak 770 mil. eura nakon što političke stranke do 31. kolovoza nisu uspjele usvojiti jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru (Romania Insider, Bloomberg). Španjolska je izgubila oko 197 mil. eura nakon što je Bruxelles odbacio njezine zamjenske prijedloge za ukidanje porezne povlastice na dizel, prema pisanju El Españoloa. Nijedna od tih zemalja nije bila pod uvjetima vezanima uz vladavinu prava. Novac su izgubile zbog neispunjenih, jasno mjerljivih ciljeva.

Mađarski je slučaj složeniji. Analiza objavljena u European Journal of Risk Regulationu pokazala je da je mađarskih 27 uvjeta šire od poljskog paketa, koji se uglavnom odnosio na pravosuđe, pa je i teret dokazivanja veći (Cambridge University Press). Poljska je pokazala da Bruxelles može nagraditi demokratski popravak nakon promjene vlasti, ali Varšava je i dalje morala podnositi zahtjeve, dostavljati dokaze i čekati ocjenu prije svake tranše (Rzeczpospolita). Njemačka, najveća neto uplatiteljica u proračun Europske unije, što znači da uplaćuje više nego što iz njega prima, oko 18 mlrd. eura godišnje (Bundesbank), želi poduprijeti Magyarov reformski smjer. No njemačkim poreznim obveznicima uvjetovanost mora ostati vjerodostojna (FAZ).

Mađarska novac još nije odblokirala. Budimpešta je Bruxellesu pripremila dokazni dosje, a Komisija sada mora odlučiti jesu li pravne promjene prerasle u stvaran nadzor nad sustavom. Za tu odluku ima rok do prosinca.