Temu i kripto za 450 mlrd. eura

Paketi s Temua, trgovanje kriptoimovinom i internetsko klađenje ulaze u bitku oko proračuna EU-a jer Bruxelles treba novac, a ne želi od država članica otvoreno tražiti veće uplate. Prema objavljenim informacijama, razmatra se pet novih izvora prihoda vrijednih oko 450 mlrd. eura za proračunsko razdoblje 2028.-2034., no zasad nema javnog pravnog teksta koji bi potvrdio popis, stope ili iznose koje navodi Il Fatto Quotidiano.

Dug je stvaran, političko je pakiranje

Problem otplate stvorio je NextGenerationEU, zajedničko europsko zaduživanje uvedeno tijekom pandemije. Europska komisija već je u dokumentu COM(2021) 570 tvrdila da bi novi prihodi EU-a trebali pomoći u servisiranju tog duga i smanjiti pritisak na nacionalne doprinose. Vijeće je taj smjer ostavilo otvorenim kada je poduprlo prilagođeni paket vlastitih sredstava.

Izbor je uzak. EU može rezati programe, tražiti više novca od vlada, ponovno se zadužiti ili oporezovati aktivnosti koje prelaze granice. Paket o kojem se izvještava oslanja se na posljednju mogućnost jer sljedeći višegodišnji proračun mora istodobno nositi troškove Ukrajine, obrane i konkurentnosti, a pritom zaštititi starije programe.

Zato su jeftini paketi postali proračunsko pitanje. Namet na uvoz male vrijednosti u Bruxellesu se može prikazati kao prihod EU-a, ali birači će ga vidjeti pri plaćanju ili kroz dostavne troškove. Malteški eurozastupnici već ga opisuju kao namet na kupnje preko Temua, Sheina i AliExpressa, prema pisanju Lovin Malte.

Račun se seli onome tko ga ne može izbjeći

Pravni obveznik i stvarni platitelj često nisu ista osoba. Ako namet plati kriptoplatforma, trošak može nadoknaditi višim naknadama za trgovanje ili većom razlikom između kupovne i prodajne cijene. Ako ga plate priređivači klađenja, korisnici mogu dobiti lošije koeficijente ili manje promotivnih ponuda.

Isti mehanizam vrijedi za pakete. Bruxelles može naplaćivati platformama, dostavljačima ili uvoznicima, ali se trošak i dalje može preliti u potrošačke cijene. Konačni teret ovisi o pregovaračkoj snazi: velike platforme mogu preuzeti dio troška, dostavljači ga mogu prenijeti dalje, a prodavatelji s tankim maržama gotovo izravno prebaciti kupcima.

Sadašnji sustav prihoda EU-a još ne sadržava te najavljene mjere. Temelji se na carinama, prihodima vezanima uz PDV, doprinosima povezanima s nerecikliranom plastikom i uplatama prema nacionalnom dohotku, prema Odluci 2020/2053. I sama Komisijina stranica o prihodima proračuna opisuje taj sustav, a ne dogovoren paket za kriptoimovinu, klađenje ili pošiljke.

Podjela među državama slijedi istu logiku. Ako novi prihodi EU-a zamijene dio uplata koje vlade daju iz nacionalnog dohotka, ministarstva financija dobivaju prostor. Ako samo financiraju veći proračun, neto uplatitelji i dalje plaćaju veći europski račun, samo manje vidljivim putem.

To je važno za Njemačku i Nizozemsku, koje najčešće najtvrđe pritišću oko veličine proračuna. Važno je i za Francusku i Poljsku, ali iz drugih razloga. Francuska želi zaštititi poljoprivrednu potrošnju dok su njezine javne financije pod pritiskom EU-a nakon što je Vijeće u srpnju 2024. otvorilo postupak zbog prekomjernog deficita. Poljska ima izravan interes u koheziji i poljoprivredi jer Varšava europske fondove i dalje predstavlja kao središnji dio svojega programa za razdoblje 2021.-2027..

Svaka prijestolnica ima veto

Najteža granica nije ekonomska, nego pravna i politička. Odluke o vlastitim sredstvima traže jednoglasnost i nacionalno odobrenje prema članku 311., a i višegodišnji proračun traži jednoglasnost prema članku 312..

To svakoj prijestolnici daje polugu. Vlada može spor oko paketa, klađenja, kriptoimovine, rabata ili ukupne potrošnje pretvoriti u spor oko cijelog proračuna. Bruxelles želi prihod koji manje nalikuje nacionalnom čeku, ali države članice i dalje odlučuju hoće li takvo političko pakiranje proći.

Zato je brojka od 450 mlrd. eura, dok nema pravnog teksta, prije pregovarački signal nego gotov porezni plan. Otplata duga je zadana. Otvoreno je pitanje tko će dobiti račun i koliko će ga jasno vidjeti birači.