Bruxelles važe rumunjsku Fritzovu klauzulu

Rumunjski parlament ovoga je mjeseca usvojio zakon o integritetu s odredbom prema kojoj bi izabrani dužnosnici u roku od 30 dana izgubili mandat ako protiv njih postoji pravomoćno utvrđen sukob interesa. Odredba bi vrijedila i za nalaze donesene prije samog zakona.

Kritičari je nazivaju amandmanom Fritz i tvrde da je skrojena prema jednom slučaju. Dominic Fritz, gradonačelnik Temišvara rođen u Njemačkoj i čelnik rumunjske oporbene stranke USR, suočen je s administrativnim nalazom rumunjske Nacionalne agencije za integritet, ANI-ja, zbog sukoba interesa povezanog s urbanističkim dokumentom koji je odobrio 2020. godine. Dosadašnje sankcije bile su smanjenje plaće i zabrana ponovne kandidature nakon isteka sadašnjeg mandata. Amandman bi tu kaznu pretvorio u trenutačno razrješenje (Euronews, News.ro).

Dvojica utjecajnih čelnika klubova u Europskom parlamentu, Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke, i Valérie Hayer, čelnica Renew Europe, pisali su predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen tražeći da Bruxelles zbog te odredbe blokira sljedeću rumunjsku isplatu iz fonda za oporavak. Njihov je argument da klauzula krši standarde vladavine prava i članak 22. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji građanima EU-a daje pravo da biraju i budu birani na lokalnim izborima u bilo kojoj državi članici (EUR-Lex, FAZ).

Uski odgovor Komisije

Odgovor Europske komisije, objavljen 25. kolovoza, bio je znatno oprezniji nego što sugeriraju naslovi. Bruxelles nije zamrznuo novac, nije proglasio amandman nezakonitim i nije prihvatio političko tumačenje slučaja. Komisija je poručila da će rumunjski zakon o integritetu ocjenjivati u sklopu šestog i posljednjeg zahtjeva Rumunjske za isplatu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, fonda EU-a koji novac isplaćuje prema ispunjenju dogovorenih reformskih ciljeva (Digi24, G4Media). Politički pritisak i službena odluka kojom se može zadržati novac različiti su instrumenti, s različitim rokovima.

PSD, najjača stranka u rumunjskoj vladi, progurao je amandman kroz parlament uz potporu AUR-a. Rumunjski Ustavni sud potvrdio je klauzulu Fritz većinom od pet prema tri 17. kolovoza, istodobno srušivši jednu drugu odredbu i vrativši zakon parlamentu na doradu (Romania Actualități, Recorder). Parlament je ovoga tjedna sazvan na izvanrednu sjednicu kako bi posao dovršio prije roka za ispunjenje ciljeva, koji istječe 31. kolovoza (NewsEdge).

Nepotvrđenih 770 milijuna eura

Rumunjski mediji često navode da klauzula dovodi u pitanje oko 770 milijuna eura. Javni dokumenti EU-a taj iznos ne potvrđuju. Približno isti iznos zasebno se spominje uz rumunjski zakon o jedinstvenim plaćama, drugi reformski cilj u istom završnom zahtjevu za isplatu, o čemu je To Brief već pisao (To Brief). Najmanje jedan rumunjski medij naveo je i zakon o integritetu i zakon o plaćama kao propise uz koje se vežu kazne od po 771 milijun eura (Antena3). Iznos je moguć, ali nije potvrđen, a način na koji kruži u javnosti stvara dojam da je amandman Fritz zasebna financijska sklopka, iako Komisija ciljeve ocjenjuje unutar šireg zahtjeva za isplatu (Uredba 2021/241).

Kalendar dodatno pojačava pritisak. Rumunjska mora završiti reformske ciljeve do 31. kolovoza, podnijeti završni zahtjev za isplatu do kraja rujna i ostaviti Komisiji dovoljno vremena za provjeru prije zatvaranja mehanizma krajem 2026. godine (Europska komisija). Svaki tjedan domaćeg kašnjenja ostavlja Bruxellesu tjedan manje za provjeru.

Usvajanje ili sadržaj

Komisija sada mora odlučiti hoće li njezina završna provjera sredstava za oporavak biti samo formalna, odnosno je li Rumunjska usvojila zakon, ili će ocjenjivati i to postiže li zakon svrhu zbog koje je reformski cilj postavljen. Ako klauzulu Fritz ocijeni spojivom s reformom integriteta, Komisija će potvrditi odredbu koju dva velika parlamentarna kluba opisuju kao zakonodavstvo pisano za jedan slučaj. Ako joj se usprotivi, postavit će mjerilo prema kojem nije dovoljno donijeti propis, nego on mora imati i stvarni reformski učinak.

Saveznici Mađarske već koriste tu razliku. Origo je, pozivajući se na eurozastupnika Tamása Deutscha, slučaj prikazao kao primjer dvostrukih mjerila: Rumunjska je pod povećalom, dok se Mađarska godinama suočava sa zamrznutim sredstvima (Origo). To je politički opterećen argument, ali pogađa stvarnu slabost europskog mehanizma: pritisak Komisije djeluje samo ako države vjeruju da se ista pravila primjenjuju na sve.

Odgovor je sada kod službi Europske komisije koje ocjenjuju rumunjski zahtjev, ne kod Webera ni Hayer. Može li zakon za koji se tvrdi da je napisan kako bi uklonio jednoga oporbenog gradonačelnika proći kao stvarna reforma integriteta, pitanje je na koje Bukurešt mora odgovoriti u završnom zahtjevu za isplatu. Ako Komisija zaobiđe sadržaj, usvajanje zakona tretirat će kao dovoljno.