Mađarski problem s javnom nabavom više se ne svodi na pitanje jesu li zakoni napisani prema briselskim zahtjevima. Sada je pitanje proizvodi li sam sustav, i kad formalno radi po pravilima, napuhane cijene i predvidljive pobjednike. Upravo je to zaključila mađarska Uprava za integritet, antikorupcijsko tijelo koje je Budimpešta osnovala kako bi ispunila uvjete Europske unije za odmrzavanje dijela blokiranog novca.

Budimpeštanski nadzornik utvrdio strukturno rasipanje u javnoj nabavi

Čisti postupci, proračun koji curi

U odnosima Europske unije i Mađarske dugo se ponavljao isti obrazac: Bruxelles iznese primjedbe, Budimpešta donese zakone, a Europska komisija, izvršno tijelo Unije, provjerava je li formalni uvjet ispunjen. Nalaz Uprave za integritet remeti taj obrazac jer opisuje tržište javne nabave u kojem se formalna usklađenost može uredno poštovati, dok referentne cijene ostaju prenapuhane, konkurencija slaba, a isti izvođači redovito pobjeđuju.

Ta je razlika važna jer upravo nju ispituju europski alati za zaštitu proračuna. Prema Uredbi o uvjetovanosti, mehanizmu kojim EU može ograničiti isplate kada povrede vladavine prava ugrožavaju proračun, mjere su opravdane ako nepravilnosti „utječu ili ozbiljno prijete da će utjecati” na financije Unije „na dovoljno izravan način” (eur-lex.europa.eu). Vijeće EU-a, u kojem odlučuju nacionalne vlade, tim se putem poslužilo u prosincu 2022., kada je zamrznulo preuzimanje obveza za tri mađarska programa financirana kohezijskim novcem, sredstvima namijenjenima slabije razvijenim regijama, zbog rizika u javnoj nabavi i korupciji (consilium.europa.eu, ec.europa.eu).

Godinu dana poslije Europska komisija zadržala je te mjere. Nije mogla zaključiti da su rizici za proračun EU-a „u potpunosti uklonjeni”, iako je Mađarska poduzela zakonodavne i institucionalne korake (commission.europa.eu). Nalaz Uprave za integritet sada toj opreznoj procjeni daje domaću potvrdu.

Tri alata, tri različita testa

Bruxelles ima tri odvojena načina za zadržavanje novca, a svaki traži drukčiji dokazni prag.

Uredba o uvjetovanosti od Komisije traži da problem vladavine prava poveže s rizikom za proračun. Za uvođenje ili ukidanje mjera potrebna je kvalificirana većina u Vijeću EU-a, što znači da veće države imaju veću težinu i da jedna vlada sama ne može blokirati odluku. Postupak je istodobno pravni i politički.

Kontrole kohezijskih fondova djeluju tiše. Prema Uredbi o zajedničkim odredbama, Komisija može prekinuti isplate, tražiti povrat novca ili smanjiti buduće dodjele ako utvrdi ozbiljne propuste u načinu na koji država upravlja europskim sredstvima (eur-lex.europa.eu). Za to nije potrebno glasanje Vijeća. Dovoljni mogu biti revizijski nalazi.

Treći je kolosijek Mehanizam za oporavak i otpornost, poslijepandemijski fond EU-a poznat kao RRF. Mađarski plan uključuje „superključne etape” u području vladavine prava, što znači da donesene reforme nisu dovoljne ako njihova provedba ne uvjeri Komisiju (commission.europa.eu). Rok iz kolovoza 2026., nakon kojega se neiskorišteni novac može otkazati, Bruxellesu ostavlja manje vremena da provjeri funkcioniraju li reforme doista (cer.eu).

Presedan se već širi. Europski parlament pozvao je Komisiju da razmotri primjenu proračunskih alata sličnih onima korištenima protiv Mađarske i na Slovačku, zbog zabrinutosti oko vladavine prava (zpravy.aktualne.cz).

Što Komisiji još treba

Izvješće je dokazni materijal, ne prekidač. Ono samo po sebi ne zamrzava niti oslobađa novac. Europska komisija mora njegove nalaze povezati s konkretnim pravnim testovima prije nego što promijeni bilo koju odluku o isplatama. Strukturna dijagnoza ima težinu, ali još bi je veću imala brojčana podloga koju je moguće revidirati: udio postupaka sa samo jednim ponuditeljem, usporedba cijena s tržišnim mjerilima, koncentracija ugovora kod istih izvođača.

Postoji i proračunska strana priče. Mađarski bi manjak mogao ostati iznad 7 posto čak i uz priljev milijardi eura iz EU-a, prema izvještavanju ANP-a i Reutersa, što znači da nastavak ograničenja pojačava fiskalni pritisak, ali istodobno štiti vjerodostojnost europskog proračuna (nieuws.nl).

Dublja je ironija institucionalna. Mađarska je Upravu za integritet osnovala kako bi europske partnere uvjerila da sustav može nadzirati sam sebe. To je tijelo sada iznijelo najdetaljniji domaći argument da sustav možda ne može. Hoće li Komisija taj nalaz pretvoriti u odluku ili ga pridodati godinama nakupljenih upozorenja, pokazat će može li EU svoja pravila pretvoriti u stvarne posljedice.