Bulgargaz zamrzava naknade Botasu

Bugarski državni opskrbljivač plinom Bulgargaz i turski Botas zamrznuli su na 15 mjeseci ugovor o korištenju plinske infrastrukture. U tom će razdoblju Bulgargaz plaćati samo onaj kapacitet plinovoda koji stvarno koristi, umjesto fiksnih naknada za rezervirani pristup bez obzira na to prolazi li plin tom rutom ili ne (fakti.bg). Za državnu tvrtku koja je plaćala visoke dnevne naknade za pristup turskoj infrastrukturi za ukapljeni prirodni plin, neovisno o isporukama, riječ je o stvarnom financijskom predahu.

Kako je krizno osiguranje postalo račun

Ugovor potječe iz početka 2023., kada su europske vlade užurbano tražile zamjenu za ruski plin iz plinovoda. Bugarska je preko turske infrastrukture, uključujući uvozne pravce povezane s ukapljenim prirodnim plinom, osigurala pričuvni kanal. Ako bi neka druga opskrbna ruta zakazala, Sofija je imala otvoren prolaz.

Problem je u samoj logici ugovora o kapacitetu. „Kapacitet” nije plin, nego pravo korištenja prostora u plinovodu ili na ulaznoj točki sustava. Naknada za kapacitet funkcionira poput najma parkirnoga mjesta: plaća se i onda kada ga ne koristite. Dok je plina bilo malo, a cijene su snažno oscilirale, takva je rezervacija imala smisla.

Tržište se u međuvremenu promijenilo. Potrošnja plina u Europskoj uniji pala je za otprilike 17 posto u odnosu na razine prije krize (Blockonomi). Europska komisija u srpnju 2026. objavila je da ne vidi neposredne razloge za zabrinutost oko sigurnosti opskrbe plinom za sljedeću zimu (European Commission). ACER, regulatorna agencija EU-a za energetiku, potvrdio je da su se veleprodajna tržišta dodatno stabilizirala nakon krize od 2022. do 2024. godine (2EU Brussels).

Manja potražnja i mirnija opskrba znače da Bulgargaz tursku rutu koristi vrlo ograničeno. Fiksne naknade za takav pristup sve su manje izgledale kao osiguranje, a sve više kao trošak bez pokrića. Nekoliko dana prije zamrzavanja ugovora bugarski ministar energetike potvrdio je da su pregovori još u „radnoj fazi” i da konačni parametri nisu dogovoreni (blitz.bg). Protokol je zato privremeno rješenje, a ne uredan izlazak iz ugovora.

Tko dobiva, a tko još čeka

Prvi dobitnik je Bulgargaz. Manji fiksni troškovi popravljaju novčani tok tvrtke. Botas, s druge strane, zadržava ugovor na životu i izbjegava zaoštravanje spora ili rizik neplaćanja.

Bugarski potrošači, međutim, ne bi trebali očekivati automatski jeftinije račune za plin. Regulirana cijena u srpnju iznosila je 37,70 eura po megavatsatu, bez naknada za pristup i prijenos, što je 5,84 posto više nego mjesec dana ranije, iako je i dalje bila ispod dijela europskih referentnih cijena (serbia-energy.eu). Hoće li ušteda iz dogovora s Botasom završiti u nižim tarifama za kućanstva, ovisit će o odluci bugarskog regulatora i o tome koliko Bulgargazu taj novac treba za zatvaranje drugih rupa.

A te su rupe velike. Sofijska toplinarska tvrtka Toplofikatsiya ima oko 1,2 milijarde eura duga, teret koji je izravno povezan s bilancom Bulgargaza (fakti.bg). Uštede od zamrzavanja aranžmana s Botasom zato bi lako mogle završiti u pokrivanju gubitaka u sustavu, umjesto u nižim računima za kućanstva.

Zašto susjedi prate ovaj dogovor

Zamrzavanje ugovora važno je i izvan Bugarske jer se jugoistočna Europa nalazi usred natjecanja za plinske pravce. Grčka upravlja interkonektorom IGB prema Bugarskoj, kapaciteta 3 milijarde prostornih metara godišnje, uz mogućnost proširenja na 5 milijardi, te ima dva terminala za ukapljeni prirodni plin (ICGB). Rumunjska 2027. očekuje prvi plin iz crnomorskog polja Neptun Deep, s proizvodnjom od oko 8 milijardi prostornih metara godišnje nakon izlaska na punu razinu (OMV Petrom).

Ako se jeftiniji turski pristup dugoročno pokaže privlačnim, slabi poslovna računica pravaca povezanih s Grčkom. Upravo je na taj rizik upozoravalo i grčko izvještavanje (gr.euronews.com). No zasad nema dokaza da je zamrzavanje ugovora preusmjerilo količine s grčke infrastrukture.

Bugarska ne mora napustiti tursku rutu. Mora je plaćati kao mogućnost koju može iskoristiti, a ne kao račun koji dospijeva bez obzira na stvarnu potrebu. Sljedećih 15 mjeseci dobila je upravo to. Hoće li zamrzavanje postati trajnije rješenje, ovisit će o novim pregovorima čiji uvjeti nisu javno poznati. Za sada je Bugarska dobila olakšanje od skupe police osiguranja, ali ne i izlazak iz ugovora. Potrošači uštede možda nikada neće vidjeti ako ih prije toga progutaju domaći energetski dugovi.