EU nalaže Bugarskoj popravak proračuna

Europska komisija odlučila je preporučiti postupak zbog prekomjernog manjka protiv Bugarske upravo nakon njezina ulaska u eurozonu, pa se prvi proračun u euru pretvara u plan sanacije. Manjak, godišnja razlika između državne potrošnje i prihoda, porastao je s 3,0 posto BDP-a u 2024. na 3,5 posto u 2025., a Komisija za 2026. predviđa 4,1 posto i 4,3 posto za 2027. u proljetnom paketu Europskog semestra za 2026.. Bugarska je u europodručje ušla 1. siječnja 2026., navodi Eurostat, dok je Fakti izvijestio iz Luxembourga da Komisija i dalje namjerava pokrenuti postupak.

Javni dug, odnosno zbroj ranijeg zaduživanja države, Sofiji još ostavlja prostor. Dug raste, ali je i dalje znatno ispod europskog referentnog praga; pritisak je prije svega u godišnjem manjku. Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis suzio je i obrambeni argument: vojna potrošnja u 2025. može se tretirati kroz zaštitnu klauzulu, mehanizam koji ublažava ocjenu zbog dodatnih obrambenih izdataka, ali prekoračenje u 2026. više se ne može u cijelosti objasniti obranom, objavila je BTA.

Proračunska računica stiže u Sofiju

Ključna mjera sada su neto rashodi. Riječ je o potrošnji koju financira sama država, nakon što se iz izračuna izdvoje stavke poput novca iz fondova EU-a i dijela privremenih troškova; Uredba 2024/1263 postavlja je kao glavno mjerilo rashoda. Premijer Galab Donev rekao je u parlamentu da je Komisija spominjala smanjenje neto rashoda za 0,5 posto BDP-a te naveo da oko 76 posto potrošnje odlazi na plaće, socijalne naknade i mirovine, a oko 24 posto na ulaganja, izvijestila je BTA.

U toj je podjeli sadržan politički sukob. Ako je 76 posto rashoda vezano uz plaće i socijalna prava, uštede na uredskom poslovanju ne mogu nositi prilagodbu. Sofija mora birati između sporijeg rasta plaća u javnom sektoru, promjene indeksacije mirovina, strože naplate poreza, rezanja javne nabave, odgode ulaganja, novog zaduživanja ili njihove kombinacije. Svaka opcija račun šalje drugoj skupini: javnim službenicima, umirovljenicima, dobavljačima, građevinskim poduzećima, poreznim obveznicima ili budućim proračunima.

Naplata poreza čišći je put

Donev želi prikupiti više novca bez povećanja glavnih poreznih stopa. Najavio je mjere protiv sive ekonomije, odnosno poslovanja koje ostaje izvan službenih knjiga, te bolju naplatu poreza, uz tvrdnju da osnovni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje neće rasti. Njegov popis uključuje i spajanje administrativnih tijela, prebacivanje usluga na mrežu, ograničenja potrošnje i alate za kontrolu plaća, pri čemu bi se većina učinaka vidjela 2027. i 2028., objavio je Investor.bg.

Takav pristup nagrađuje poduzeća koja uredno posluju jer konkurenti koji dio prometa drže u gotovini i izvan knjiga gube dio cjenovne prednosti. Administrativne uštede pogađaju drukčiju skupinu. Zaposleni u javnom sektoru mogu se suočiti s manjim brojem radnih mjesta ili preustrojem ureda, a građani mogu platiti neizravno ako spojene službe postanu sporije ili teže dostupne.

Hrvatski primjer pokazuje zašto je digitalni porezni nadzor privlačan vladama. Sustav fiskalizacije, digitalnog bilježenja računa, obradio je više od 56 milijuna e-računa u više od 325.000 poduzeća, uključujući 96.000 malih poreznih obveznika koji koriste besplatnu aplikaciju, objavio je Poslovni. To upućuje na to da Bugarska može dio skrivene aktivnosti učiniti vidljivim bez podizanja poreznih stopa. Rizik je u izvedbi: ako najveći teret papirologije padne na mala poduzeća, politička cijena brzo raste.

Tržišta zaduživanja prate razvoj

Rumunjska pokazuje tvrđu stranu odgađanja. Termene je objavio manjak od 7,9 posto u 2025. i javni dug od 59,3 posto BDP-a, kombinaciju koja može podići trošak zaduživanja, odnosno kamatu koju ulagači traže da bi posudili novac državi. Malta pokazuje suprotan ishod: postupak je obustavljen nakon što je manjak održivo pao ispod dopuštene granice, izvijestio je Bluewin.

Bugarska ima više prostora od Rumunjske jer joj je dug niži, ali struktura proračuna čini prilagodbu koncentriranom i politički osjetljivom. Sljedeći proračun morat će pokazati koliko sanacije dolazi iz naplate poreza, plaća, mirovinskih formula, javne nabave, odgode ulaganja ili novog zaduživanja. Postupak zbog prekomjernog manjka čini računicu javnom; Sofija i dalje bira čiji će dohodak, usluge ili marže taj trošak preuzeti.