Bugarska čuva Bezmer od nepotvrđene prijetnje

Bugarska je pojačala sigurnost u zračnoj bazi Bezmer nakon što je Financial Times, a potom i više drugih medija, objavio da su akteri povezani s Iranom navodno razgovarali o mogućim napadima na američke vojne ciljeve u jugoistočnoj Europi (Stars and Stripes). Bugarske vlasti nisu potvrdile da takav plan postoji. Glavni tajnik NATO-a nazvao je bugarskog premijera kako bi ponovio obvezu saveza o kolektivnoj obrani. No u javno dostupnim podacima i dalje nema potvrđenog iranskog plana napada ni nove operativne odluke NATO-a.

Kako je To Brief već pisao kada se priča prvi put pojavila, stvarna izloženost postoji: bugarski parlament odobrio je privremeni razmještaj američkih zrakoplova-tankera u Bezmeru do listopada. Ono što je uslijedilo pokazuje kako saveznička politika neprovjerenu prijetnju pretvara u javnu demonstraciju pripravnosti.

Vidljive mjere, nisko procijenjen rizik

Ministar unutarnjih poslova Ivan Demerdžiev rekao je da je Bugarska oko Bezmera poduzela preventivne mjere, i to za „mnogo višu razinu prijetnje” od one koju su obavještajne službe stvarno procjenjivale (Investor). Ministar obrane Dimitar Stojanov rekao je gotovo suprotno: rizik je izrazito nizak, nema izravne prijetnje Bugarskoj ni lokacijama na kojima su smješteni američki zrakoplovi, a sigurnosno okruženje nije se promijenilo (Fakti, Сега). Prema medijskim navodima, takvu je procjenu potvrdio i dokument vojne obavještajne službe (24 часа). Nijedna bugarska obavještajna služba nije se javno oglasila. Nije objavljen ni jedan deklasificirani nalaz.

Upravo je razlika između vidljivih mjera i službeno iznesene procjene ključna. Bugarska čuva Bezmer od nečega što njezino vlastito ministarstvo obrane opisuje kao zanemariv rizik.

Smirivanje javnosti, ne operacija

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je premijeru Rumenu Radevu da su savezničke snage i sredstva spremni odgovoriti na svaku prijetnju i neutralizirati je (BNR, Sofia Globe). Politički, ta poruka ima težinu. Operativno, nije pokrenula ništa vidljivo u mehanizmima saveza: nije bilo konzultacija prema članku 4., postupku u kojem svaka članica može otvoriti sigurnosno pitanje pred saveznicima, nije bilo sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, glavnog političkog tijela NATO-a, niti nove zapovijedi za misiju.

Usporedba s nedavnim događajima pokazuje razliku. Kada su se nekoliko dana ranije dogodili incidenti u poljskom i rumunjskom zračnom prostoru, NATO je objavio izričitu savezničku izjavu i okupio članice (NATO). U bugarskom slučaju vezanom uz Iran takav korak nije uslijedio.

Grčka je dodatni test. Grčki su mediji objavili da bi Atena razmotrila moguću potporu Bugarskoj sustavima protuzračne obrane Patriot, ali samo ako Sofija podnese službeni zahtjev i tek nakon odobrenja KYSEA-e, grčkog Vladina vijeća za nacionalnu sigurnost (Euronews Greece, Mediapool). Bugarska takav zahtjev nije poslala. Grčka nije premjestila nijednu bitnicu. Uvjetna ponuda Ateni omogućuje da se predstavi kao sigurnosni akter jugoistočnog krila, a da pritom ne oslabi vlastiti raspored oko Krete i istočnog Sredozemlja.

Politiku je lakše pročitati nego prijetnju

Bugarska vlada može izgledati budno, a da pritom ne potvrdi narativ o panici. NATO iz jezika solidarnosti dobiva odvraćajući učinak bez političke cijene formalnog koraka. Oporbeni GERB zatražio je pozivanje iranskog veleposlanika, čime je istaknuo vidljivu prazninu: bugarsko ministarstvo vanjskih poslova u prvim reakcijama nije imalo službeni komentar (24 часа).

Rumunjska najbolje pokazuje kako izgleda stvarna operativna pripravnost. Nekoliko dana prije priče o Bezmeru, Rumunjska je otkrila zračne ciljeve blizu Izmaila, izdala javno upozorenje RO-Alert i podigla F-16 nakon što je jedan objekt ušao u rumunjski zračni prostor (Agerpres). Taj slijed znači otkrivanje, upozorenje, zrakoplove u zraku i istragu nakon incidenta. Epizoda s Bezmerom zasad znači straže na ulazu zbog prijetnje koja ostaje medijski navod.

Veći problem jugoistočnog krila jest kapacitet. Bugarska modernizacija borbenog zrakoplovstva kasni do 2030. (BNR), a vidljiv odgovor saveza na nepotvrđenu prijetnju bio je telefonski poziv. Ako Sofija želi da javnost Bezmer čita kao pripravnost, a ne kao predstavu, njezino ministarstvo obrane i operativni planeri NATO-a moraju pokazati što bi se promijenilo kada bi prijetnja bila potvrđena. Taj odgovor zasad nisu dali.