Bugarska mora prepoloviti manjak do 2029.

Bugarska do 2029. mora gotovo prepoloviti proračunski manjak. Vijeće EU-a stavilo je zemlju u postupak prekomjernog manjka, formalni europski režim nadzora za države koje troše iznad zajedničkih fiskalnih granica (BTA, Vijeće). Sofija do 15. listopada 2026. mora predati plan konsolidacije, odnosno nacrt smanjenja manjka kroz ograničavanje rashoda, povećanje poreza ili kombinaciju obojega, te do kraja desetljeća spustiti manjak ispod 3 posto BDP-a. Time je bugarska proračunska politika za iduće tri godine dobila uske europske okvire.

Postupak prekomjernog manjka nije kazna sam po sebi. Riječ je o nadziranom korektivnom putu prema članku 126. Ugovora o funkcioniranju EU-a: Europska komisija utvrđuje kršenje pravila, Vijeće ga potvrđuje, a država dobiva ograničenja potrošnje i redovite provjere napretka. Za Bugarsku, koja je euro uvela u siječnju 2025., kasnije faze postupka mogu uključivati i financijske sankcije. Bruxelles sada ima stvarnu polugu pritiska.

Koliko se steže fiskalni okvir

Planirani bugarski manjak za 2026. iznosi 5,4 posto BDP-a prema europskoj metodologiji sektora opće države, koja obuhvaća središnju državu, lokalne vlasti i fondove socijalnog osiguranja (BTA). To je gotovo dvostruko više od dopuštenog praga.

Prema reformiranim fiskalnim pravilima EU-a, Bruxelles Bugarsku neće ocjenjivati samo po konačnoj brojci manjka, nego ponajprije po brzini rasta rashoda. Vijeće je godišnji rast neto rashoda ograničilo na 4,2 posto u 2026., 3,4 posto u 2027. i 2028., te 3,2 posto u 2029. (24 Chasa). Provjere slijede svakih šest mjeseci (Digi24). Ako Komisija ocijeni da Sofija ne djeluje dovoljno, Vijeće može dodatno pooštriti uvjete.

Tko plaća korekciju

Proračunski prijedlozi ministarstva financija već pokazuju gdje će se pritisak najprije osjetiti. Kod dohotka od rada predviđaju se viša osnovica za doprinose za socijalno osiguranje, odnosno viši dohodovni plafon na koji se obračunavaju davanja iz plaće, zatim sudjelovanje državnih službenika u plaćanju vlastitog osiguranja i nova formula minimalne plaće. Kod potrošnje predlažu se skuplje cestovne vinjete i cigarete. Kod dohotka od kapitala najavljeno je povećanje poreza na dividende s 5 na 10 posto (Fakti).

Ništa od toga još nije zakon. No raspodjela tereta već je vidljiva. Viši doprinosi smanjuju neto plaće i povećavaju trošak zapošljavanja. Skuplje vinjete i trošarine na duhan razmjerno jače pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer fiksni troškovi zauzimaju veći dio manjeg kućnog proračuna. Udvostručenje poreza na dividende jedina je mjera koja izravno cilja vlasnike kapitala.

Bugarsko neovisno Fiskalno vijeće upozorilo je da se nacrt za 2026. oslanja na manje rashodne korekcije i zaduživanje, a ne na strukturne uštede. Prema njegovoj procjeni, javni dug dosegnuo bi 51,1 mlrd. eura, odnosno 35,7 posto BDP-a, do kraja 2028. (Fakti). To je još znatno ispod europske referentne granice od 60 posto BDP-a, ali smjer kretanja više nije nevažan.

Rumunjsko upozorenje

Rumunjska pokazuje što se događa kada se korekcija razvlači. Bukurešt je u postupku prekomjernog manjka od 2020., a rok za izlazak već je pomaknut na 2030. Europska središnja banka navodi da se ne očekuje da će Rumunjska spustiti manjak ispod 3 posto prije kraja 2027. (ESB). Savjetnik guvernera rumunjske središnje banke upozorio je da bi smanjenje manjka trebalo provesti dobrovoljno, prije nego što tempo nametnu tržišta ili institucije, istaknuvši da su samo kamate dosegnule oko 3 posto BDP-a (Agerpres).

Njemački FAZ bugarski slučaj čita kao rutinsku primjenu pravila nakon ulaska u eurozonu, a ne kao poseban tretman (FAZ). Unutar monetarne unije Bugarska više ne može popravljati konkurentnost slabljenjem vlastite valute. Teret prilagodbe zato pada na plaće, poreze i javnu potrošnju.

Pravi test dolazi 15. listopada, kada Sofija predaje korektivni plan zajedno s nacrtom proračuna za 2027. Vlada tada mora pokazati nudi li trajne uštede ili još jedan krug računovodstvenih zahvata koji uljepšavaju jednu proračunsku godinu tako što račun prebacuju u sljedeću. Umirovljenici, radnici s niskim plaćama, zaposleni u javnom sektoru i mala poduzeća neće jednako osjetiti gornje granice potrošnje. Dok se ta raspodjela ne vidi jasnije, postupak prekomjernog manjka izgleda kao briselska brojka. U Bugarskoj će to biti proračun s kojim netko mora živjeti.