Bugarska mora izdvojiti ugljen

Bugarska ima još 45 dana da zatvori sve preostale reforme iz svojega plana oporavka, rekao je prošloga tjedna u parlamentu potpredsjednik vlade Atanas Pekanov (Fakti). Najveća zapreka nije nova elektrana, natječaj ili zakon o gradnji, nego promjena upravljanja državnom energetikom: dvije ugljene tvrtke moraju izaći iz državnog energetskog holdinga. Ako se to ne dogodi, Bugarska riskira gubitak približno 400 milijuna eura europskog novca.

Novac dolazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog programa nakon pandemije koji državama isplaćuje sredstva tek nakon što dokažu da su provele dogovorene reforme (Europska komisija, Uredba EU 2021/241). Ako reforma izostane, Europska komisija može smanjiti ili obustaviti isplatu. Završni bugarski zahtjev vrijedan je gotovo 1,7 milijardi eura i mora biti predan do 31. kolovoza (BTA). Bruxelles je već pokazao kako taj mehanizam izgleda u praksi: kod četvrtog bugarskog zahtjeva, vrijednog 1,1 milijardu eura, Komisija je utvrdila da su ispunjena 23 od 26 ciljeva i zadržala dio novca za preostale obveze (Mirage News).

Zašto je izdvajanje holdinga važno

Sama reforma na prvi pogled izgleda kao administrativni zahvat: Mini Maritsa East, državni rudnik ugljena, i TPP Maritsa East 2, termoelektrana na ugljen, moraju se izdvojiti iz Bulgarian Energy Holdinga, poznatog kao BEH. Ministrica energetike Iva Petrova potvrdila je da je riječ o obvezujućoj mjeri koju Bugarska ne može jednostrano povući (BTA).

Razlog zbog kojega Bruxelles inzistira na razdvajanju prilično je jasan. Dok su ugljene tvrtke unutar BEH-a, profitabilni dijelovi sustava, poput trgovine plinom i elektroenergetskih mreža, mogu tiho pokrivati gubitke ugljena. Takvo križno subvencioniranje skriva stvarnu cijenu održavanja ugljena u sustavu. Kada rudnik i termoelektrana budu vodili vlastite poslovne knjige, gubici postaju vidljivi, a vlada mora otvoreno odlučiti koliko javnog novca želi trošiti na njihovo održavanje (Mirage News). Ako je ugljenu potrebna potpora, ona mora biti vidljiva u proračunu, a ne zakopana u bilanci državne korporacije.

Od proračuna do plaća

Ako završna isplata Bugarskoj zapne, prvi udarac osjetit će državni proračun. Pekanov je prethodnu tranšu opisao kao ključnu za javne financije, uz napomenu da je manje od polovice sredstava iz plana oporavka doista stiglo do korisnika projekata (Fakti). Kašnjenje bi Sofiju prisililo na veće zaduživanje, rezove na drugim stavkama ili sporije plaćanje izvođačima koji već čekaju novac.

Pritisak je još izravniji u ugljenoj regiji. Petrova je otkrila da je Mini Maritsa East u samo jednom mjesecu trebao oko 50 milijuna eura za plaće i tekuće troškove, dok su troškovi rada porasli približno 8 %, a vanjske usluge oko 12 % (BTA). Tvrtka ne može sama pokriti vlastite plaće. Razliku nadoknađuje država. Ako se europska sredstva zamrznu, tu će razliku biti teže zatvoriti.

Petrova je obećala da neće biti zatvaranja ni masovnih otpuštanja (Nova). Predložena zamjena ide zaobilaznim putem: oko 500 milijuna eura iz europskog Fonda za pravednu tranziciju moglo bi se usmjeriti u obnovu zemljišta, industrijske zone i nove poslodavce u regiji. Pekanov je parlamentu rekao da taj novac ne može ići izravno dvjema ugljenim tvrtkama, iako bi one mogle sudjelovati kao podizvođači. Za radnike Maritsa Easta ta razlika nije tehnička. Sredstva za tranziciju mogu obnoviti zemljište i izgraditi ceste, ali ne jamče sljedeću plaću.

Bugarska nije jedina zemlja koju stišću rokovi. Rumunjska riskira gubitak više od 4,5 milijardi eura ako prije sličnog roka ne donese šest reformskih zakona (Digi24). Kako se Mehanizam za oporavak i otpornost zatvara krajem 2026., svaka nedovršena reforma dobiva proračunsku cijenu (Uredba EU 2021/241). Bugarski je slučaj ipak oštriji jer sporna mjera nije zakašnjela javna nabava, nego promjena upravljanja protiv koje postoji aktivan politički otpor u regiji u kojoj država već pokriva plaće.

Mehanizam za oporavak i otpornost u ovom slučaju funkcionira upravo onako kako je zamišljen. Za države koje su reforme prihvatile, a zatim ih odgađale, upravo je to problem.