Bugarski deficit od 5.7% pokreće stegu EU-a

Bugarska je u siječnju ušla u eurozonu. Šest mjeseci poslije Sofija je objavila nacrt proračuna za 2026. s konsolidiranim manjkom od 5,7 posto BDP-a (BNR, Forbes Bulgaria). Pravilo EU-a dopušta najviše tri posto. Europska komisija već je pokrenula otvaranje postupka prekomjernog deficita, formalnog nadzornog mehanizma koji se aktivira kada javne financije države članice predugo odskaču od zajedničkih fiskalnih pravila (European Commission). Za zemlju koja je uvjete za euro dijelom ispunila jednokratnim računovodstvenim potezima, prvi proračun u novoj valuti pokazuje što su ti potezi prikrivali.

Novac koji je već potrošen

Bugarska je kriterije za ulazak u eurozonu prošla i zahvaljujući zakonitim, ali privremenim zahvatima: ranijoj naplati bankovnih poreza i prebacivanju dividendi državnih poduzeća u godinu pristupanja. Time su stotine milijuna eura budućih prihoda pomaknute u sadašnjost. Taj je novac stigao jednom. Sada ga više nema, a manjak pokazuje trajniji raskorak između onoga što država prikupi i onoga što troši.

Nacrt objavljen 24. lipnja predviđa rashode od 45,3 posto BDP-a i prihode od 39,9 posto. Ministar financija Galab Donev najavljuje postupno smanjenje manjka: na 3,8 posto u 2027. i 3,0 posto u 2028. (BTA). Prema metodologiji EU-a za sektor opće države, međutim, manjak ostaje iznad tri posto sve do 2028. (European Commission).

Povjerenik Valdis Dombrovskis potvrdio je da će postupak ići pred ministre financija EU-a na formalno glasanje (Fakti). Obvezujuće preporuke i redovito praćenje počinju odmah. Ako Bugarska ne pokaže napredak, fiskalna pravila EU-a dopuštaju zaoštravanje postupka sve do financijskih sankcija (Regulation (EU) 2024/1263).

Bruxelles sada prati potrošnju, a ne samo konačni manjak

Prema reformiranom fiskalnom okviru koji vrijedi od 2024., vlada više ne može samo obećati niži manjak. Bruxelles postavlja granicu za rast nacionalno financirane potrošnje, iz koje se isključuju troškovi kamata i učinci gospodarskog ciklusa (Regulation (EU) 2024/1263). Ideja je pratiti rashode nad kojima vlada doista ima nadzor, a ne tek konačni deficit koji mogu pomaknuti rast, recesija ili računovodstveni učinci.

Sofijski proračun kombinira nove prihode i ograničavanje rashoda: porez od 10 posto na dobitke od igara na sreću, 30 posto skuplje cestovne vinjete, višu osnovicu za socijalne doprinose i nove osobne doprinose za državne službenike (Forbes Bulgaria). Ograničenja automatskog rasta plaća u javnom sektoru trebala bi uštedjeti više od 560 milijuna eura (Sega). Sindikati se tome već protive. No te mjere donose stotine milijuna eura, dok proračunska rupa premašuje 7,2 milijarde eura (Investor.bg). Samo prihodima ovaj se proračun ne može zatvoriti.

Tko plaća cijenu

Teret pada na jasno određene skupine. Državni službenici plaćat će nove doprinose. Zaposleni s višim primanjima suočavaju se s višom osnovicom za socijalne doprinose. Vozači će plaćati skuplje cestarinske naknade. Dobitnici u igrama na sreću dobit će novi porez. Najveći bugarski sindikat, CITUB, tvrdi da plaće i mirovine nisu uzrok manjka i da zato ne bi smjele nositi teret korekcije (BTA). Same proračunske brojke idu u prilog toj tvrdnji: jaz između rashoda od 45,3 posto BDP-a i prihoda od 39,9 posto nije nastao zbog posljednjih povećanja plaća.

Sofija ipak ima jednu stvarnu prednost: javni dug od oko 30,1 posto BDP-a, znatno ispod referentne granice EU-a od 60 posto (Fakti, Investor.bg). Ovo je manjak potaknut rashodima, a ne dužnička kriza. Rumunjska pokazuje kamo vodi odgađanje prilagodbe: manjak od 9,3 posto u 2024., znatno veći dug i korekcijski put koji se sada proteže do 2030. (Eurostat).

Formalna odluka Vijeća očekuje se u idućim tjednima. Sofija je na papiru zacrtala put korekcije. Sada mora prikupiti novac, obuzdati rashode i pokazati da povratak na tri posto do 2028. počiva na trajnijim mjerama od jednokratnih zahvata koji su joj otvorili vrata eurozone.