Bugarski bakar ovisi o Belgiji

Europska komisija je 9. listopada uvrstila proširenje Aurubisova pogona za preradu bakra u Pirdopu u Bugarskoj među 46 novih „strateških projekata” za kritične sirovine (Europska komisija, prilog s popisom projekata). Prije nego što je dobilo tu oznaku, proširenje je već prošlo okolišnu provjeru, osiguralo potporu u obliku europskog zajma i ušlo u fazu gradnje. Javno dostupni podaci ne pokazuju da je oznaka utjecala na rokove ili proizvodnju, pa je Pirdop dobar primjer za provjeru što ona zapravo donosi.

Što Pirdop proizvodi i što mu donosi oznaka

U Pirdopu se materijal koji sadržava bakar tali u anode, odnosno ploče nečistog bakra. U elektrolitičkoj hali električna struja otapa anode, a gotovo čisti bakar taloži se na katodama, u obliku koji kupuju proizvođači. Proširenjem će kapacitet Pirdopa za proizvodnju katoda porasti na oko 340.000 tona godišnje, s približno 230.000 tona (Aurubis, Europska investicijska banka).

Oznaka proizlazi iz Akta o kritičnim sirovinama. Prema tom zakonu EU-a, Unija bi do 2030. trebala moći preraditi najmanje 40 posto vlastite godišnje potrošnje ključnih sirovina (EUR-Lex). Umjesto izravnog financiranja, Akt predviđa brže postupke i veću institucionalnu potporu. Strateški projekt dobiva prednost u nacionalnim postupcima izdavanja dozvola, jedinstvenu administrativnu kontaktnu točku te pomoć u pronalaženju kreditora i kupaca (EUR-Lex). Sama oznaka ne donosi bespovratna sredstva, a dozvole i dalje izdaju nacionalna tijela.

Za Pirdop ta potpora stiže kasno. U studenome 2023. Regionalna inspekcija za okoliš i vode u Sofiji odlučila je da proširenju nije potrebna cjelovita procjena utjecaja na okoliš, najopsežniji oblik takve provjere (RIOSV Sofia). Izvođač radova planirao je gradnju od svibnja 2024. do ožujka 2026. (GBS).

Financiranje je također dogovoreno unaprijed. Zajam Europske investicijske banke od 200 milijuna eura, potpisan 2025., obuhvaća Aurubisova ulaganja u Bugarskoj i Njemačkoj (Europska investicijska banka). Javni dokumenti ne pokazuju ni rok za izdavanje dozvole koji bi oznaka mogla skratiti ni sredstva koja je zahvaljujući njoj osigurala.

Anode koje su prije putovale u Belgiju

Pirdop proizvodi više anodnog bakra nego što ga njegova elektrolitička hala može preraditi. Dio se prevozio u Aurubisovu rafineriju u belgijskom Olenu, a tvrtka tvrdi da će proširenjem taj prijevoz prestati (Aurubisova prezentacija). Olen ima dozvolu za proizvodnju 355.000 tona katoda godišnje (odluka pokrajine Antwerpen).

Ovdje treba razlikovati dva pokazatelja. Kapacitet je količina bakra koju pogon može preraditi, a proizvodnja količina koju doista prerađuje. Novo postrojenje u Pirdopu povećava europski kapacitet prerade, neovisno o tome što se dogodi u Belgiji.

Europa će proizvoditi više bakra samo ako se ispune dva uvjeta: Olen mora bugarske anode zamijeniti drugim materijalom koji sadržava bakar, a oba pogona moraju raditi blizu punog kapaciteta. Aurubis tvrdi da se oslobođeni kapacitet u Olenu može iskoristiti za preradu drugog materijala. Nijedan objavljeni dokument ne navodi koliko bi ga bilo, odakle bi stizao ni kada.

Za to bi trebalo pronaći sirovinu u dijelu lanca opskrbe u kojem je Europa najslabija. Zajednički istraživački centar Europske komisije mjeri ovisnost o uvozu, odnosno udio potreba Unije u svakoj fazi opskrbnog lanca koji se podmiruje iz inozemstva. Procjenjuje da taj udio iznosi oko 48 posto za rudarenje bakra i 17 posto za preradu (Zajednički istraživački centar). Europi nedostaje rude, a rafinerija je ne može iskopati. Čime god Olen zamijeni bugarske anode, to će doći iz opskrbnog lanca koji se već oslanja na uvoz.

Tko dobiva

Aurubis je najjasniji dobitnik. Tvrtka će više bakra prerađivati na jednoj lokaciji i prestati prevoziti poluproizvod preko kontinenta. Bugarska dobiva veće kapacitete za preradu, premda nema objavljenog podatka o tome koliki dio zaposlenih čine novi radnici, a koliki postojeća radna snaga. Olen gubi bugarske anode i mora pronaći zamjenski materijal. Zajam Europske investicijske banke potpisan je prije nego što je Pirdop dobio oznaku, a status strateškog projekta ne donosi dodatna javna sredstva.

Proširenje Pirdopa stvarno je i Europi daje više prostora za preradu bakra. Hoće li joj donijeti i više bakra, ovisi o tome što će Olen učiniti. Prije nego što je Bruxelles Pirdop proglasio strateškim projektom, pogon je već prošao okolišnu provjeru, počeo gradnju i osigurao financiranje Europske investicijske banke; nijedan javni dokument ne pokazuje da je oznaka promijenila rokove ili količinu proizvodnje. U budućnosti bi mogla pomoći pri pronalaženju kupaca ili ishođenju dozvola, no dostupni dokumenti to ne potvrđuju.