Bugarska traži zaštitu NATO-a nakon napada dronovima

Nakon što su dronovi pogodili trgovačke brodove uz njezinu obalu, Bugarska je od saveznika u NATO-u zatražila borbene zrakoplove, protuzračne raketne sustave, sustave za borbu protiv dronova, ophodne zrakoplove i vidljivu prisutnost savezničkih snaga u svojem teritorijalnom moru (BTA, Reuters). Brod pogođen najbliže Bugarskoj nalazio se izvan njezina teritorijalnog mora, a u javno objavljenom zahtjevu ne piše tko bi štitio plovila na tom području (bugarsko ministarstvo prometa). Veleposlanici NATO-a raspravljat će o zahtjevu idući tjedan; odluka još nije donesena (Reuters).

Ministar obrane Dimitar Stojanov rekao je 16. listopada da je pisao glavnom tajniku Marku Rutteu i Alexusu Grynkewichu, vrhovnom savezničkom zapovjedniku za Europu, tražeći „cijeli raspoloživi spektar” (Radio Bulgaria). Nije naveo tip zrakoplova, veličinu snaga, bazu ni rok. Priznao je i da su saveznički resursi ograničeni te da se za njih natječu Rumunjska i baltičke države.

Gdje prolazi granica na moru

Dana 13. listopada tri su drona pogodila brod Chelsea 3 pod malteškom zastavom, oko 17 do 18 nautičkih milja istočno od grada Byale, a svih 15 članova posade spašeno je (bugarsko ministarstvo prometa). To je izvan bugarskoga teritorijalnog mora, na području na kojem Sofija ima gospodarska prava, ali ne i punu suverenost. Zrakoplovi, protuzračne raketne bitnice i saveznički brodovi u teritorijalnim vodama štitili bi obalu i luke, ali sami ne bi dosegnuli mjesto napada na Chelsea 3.

Potonuo je i drugi brod, HS Dignity, uz bugarsku obalu, a potraga za njegovih 11 nestalih pomoraca završila je 14. listopada (AP). Rumunjska je zabilježila i vlastite gubitke: tanker Wine Trader zapalio se 15. listopada blizu Suline, a sedam pomoraca vodi se kao nestalo (Rumunjska pomorska uprava). To je dio šireg vala napada o kojem smo ranije izvijestili (To Brief).

Još nije službeno utvrđeno tko je lansirao dronove. Bugarski premijer Rumen Radev kaže da obrazac upućuje na Moskvu, ali da Bugarska to ne može dokazati. Rumunjska ministrica vanjskih poslova Oana Țoiu izravno je optužila Rusiju (AGERPRES), dok predsjednik Nicușor Dan kaže da Rumunjska tehnički ne može utvrditi odakle su dronovi došli (HotNews).

Zašto Sofiji trebaju saveznički borbeni zrakoplovi

Bugarska ima nove borbene zrakoplove koje još ne može poslati u borbu. Njezini F-16 stigli su, no zapovjednik ratnog zrakoplovstva 16. listopada rekao je da još nisu uvedeni u borbenu službu (BTA). Ministarstvo obrane njihovo uvođenje planira 2027. (bugarsko ministarstvo obrane).

Novac EU-a postoji, ali stiže sporo. Europska komisija isplatila je Bugarskoj 489,3 milijuna eura kao prvu isplatu u okviru oko 3,3 milijarde eura zajmova iz programa SAFE, kojim EU kreditira obrambene nabave (Europska komisija). Zajmovi omogućuju sklapanje ugovora, ali neće ovog mjeseca poslati zrakoplove iznad Crnog mora.

Što može donijeti sastanak idući tjedan

Veleposlanici se sastaju kao Sjevernoatlantsko vijeće, najviše političko tijelo NATO-a, koje odlučuje konsenzusom. To znači da svaki saveznik može zakočiti odluku (NATO). Dogovor bi obvezao NATO na odgovor, ali ne bi automatski stavio opremu na raspolaganje. Sam Savez posjeduje vrlo malo borbenih zrakoplova. Vlade moraju dobrovoljno ustupiti zrakoplove i raketne sustave, pa će o tome odlučivati prijestolnice koje imaju opremu na raspolaganju.

Zaštita brodova na otvorenom moru teži je zadatak. Neimenovani rumunjski obrambeni izvor rekao je AP-u da rumunjski ratni brodovi nemaju protuzračnu obranu potrebnu za pratnju trgovačkih plovila kroz područja ugrožena dronovima (AP). Ophodni zrakoplovi mogli bi Bugarskoj omogućiti bolji nadzor mora. U objavljenom zahtjevu ne piše bi li itko pratio ili branio brodove na tom području.

Posljedice bi osjetile i države izvan obale Crnog mora. Brod Chelsea 3 plovio je pod malteškom zastavom, s ukrajinskim i azerbajdžanskim pomorcima, prema Moldovi. U srpnju je Crnim morem prevezeno oko 80 posto ukrajinskog izvoza žitarica i uljarica (Europska komisija). Ako brodari i posade tu rutu počnu smatrati nesigurnom, Ukrajina bi mogla izgubiti prihode od izvoza, a posljedice bi osjetile i bugarske luke.

Bugarska od saveznika traži da popune prazninu koju njezini borbeni zrakoplovi neće zatvoriti prije 2027. (bugarsko ministarstvo obrane). Idući tjedan veleposlanici mogu dogovoriti da NATO treba reagirati, ali o tome što će doista poletjeti i zaploviti odlučivat će nacionalne vlade. Zahtjev obuhvaća bugarski zračni prostor, obalu i teritorijalno more. Sofija i vlade spremne poslati opremu još moraju odgovoriti na pitanje hoće li itko štititi trgovačke brodove u vodama u kojima je pogođen Chelsea 3.