Bulgaria traži zaštitu brodova nakon napada dronova

Bugarska je obustavila potragu za posadom broda Alfa Watan, koji su dronovi potopili uz njezinu obalu Crnog mora. Spasilačke ekipe nisu pronašle ni preživjele ni tijela (BNT). Premijer Rumen Radev kaže da nema dokaza na temelju kojih bi mogao imenovati napadača. Susjedne zemlje od kojih je Bugarska zatražila pomoć u zaštiti pomorskog prometa još se nisu usuglasile kako bi to provele.

Rano 6. listopada zračni i pomorski dronovi napali su dva trgovačka broda oko 70 nautičkih milja istočno od bugarskoga obalnog grada Byale, u bugarskoj isključivoj gospodarskoj zoni (BTA). Brod Alfa Watan, koji je plovio pod zastavom Toga, potonuo je. Drugi brod, Able, zahvatio je požar, ali je ostao na površini; svih 18 članova posade evakuirano je (Bugarska vlada). O prvim satima spašavanja već smo izvijestili (To Brief).

Potraga za posadom Alfa Watana dala je malo rezultata. Rumen Nikolov, koordinator akcije spašavanja, rekao je Reutersu da se vjerovalo kako je na brodu bilo 12 osoba, vjerojatno sirijske nacionalnosti. Ekipe su pronašle samo prevrnuti čamac, tri splavi za spašavanje i brodsku opremu. Potraga je prekinuta 6. listopada u 17 sati i, rekao je Nikolov, neće se nastaviti (BNT).

Dan ranije, dalje na sjeveru, potonuo je još jedan brod, ovaj put u rumunjskim vodama. Brod Royad Mammadov zapalio se i potonuo 5. listopada, oko 30 nautičkih milja južno od Sfântu Gheorghea; dvoje članova posade poginulo je, a 11 ih je spašeno (rumunjsko Ministarstvo unutarnjih poslova, Reuters). Njegov operater rekao je da je brod isplovio iz ukrajinske dunavske luke Izmail prema Ravenni (Palmali).

Ukrajina je za napade okrivila ruske dronove (ukrajinsko predsjedništvo). Rumunjska pomorska uprava zabilježila je požar i potonuće, ali nije utvrdila njihov uzrok (Rumunjska pomorska uprava, preko Agerpresa). Na istoj su trgovačkoj ruti sada potonuli brodovi dviju članica Europske unije, a napadač nije službeno imenovan.

Kijev imenuje Rusiju, Sofija zasad ne

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su pomorski kontakti s Bugarskom potvrdili kako je riječ o zajedničkom ruskom napadu zračnim i pomorskim dronovima na oba broda (ukrajinsko predsjedništvo). Radev mu je proturječio nakon sjednice bugarskog Vijeća za nacionalnu sigurnost 7. listopada: rekao je da njegova izvješća ne potvrđuju da je provedena zajednička istraga. S obzirom na teret i smjer plovidbe brodova, ruski napad nazvao je logičnom pretpostavkom, ali je dodao da Bugarska bez dokaza ne može imenovati Rusiju (BNT).

Bugarski ministar obrane rekao je da bi za utvrđivanje izvora napada trebalo pronaći ostatke dronova, ali zasad nisu pronađeni (BTA). Rusko veleposlanstvo u Sofiji izjavilo je da ti brodovi nisu bili mete ruske vojske (AP).

Tvrtka Ambrey, koja procjenjuje pomorske rizike, ocijenila je rusku odgovornost za sva tri incidenta vrlo vjerojatnom, pozivajući se na povezanost brodova s dunavskom trgovinom (Ambrey). To je stručna procjena, ali ne i forenzički dokaz kakav Radev kaže da mu je potreban. Mjesta na kojima bi se takav dokaz mogao pronaći, izgorio brod Able i olupina na morskom dnu, još nisu pregledana.

Poziv na zaštitu, zasad bez plana

Vijeće za nacionalnu sigurnost pozvalo je na hitne razgovore s Rumunjskom i Turskom o zajedničkoj zaštiti trgovačkih brodova, kao i na pojačan nadzor i bržu nabavu sustava za obranu od dronova (BNR). Riječ je o preporukama. Sofija može sama provesti domaće mjere, ali zajednička zaštita ovisi o dogovoru s Bukureštom i Ankarom. Radev je predložio i pregled broda Able te morskog dna uz pomoć Rumunjske, Turske i SAD-a, no taj je prijedlog zasad samo prijedlog.

Te tri zemlje već imaju zajedničku pomorsku skupinu, osnovanu memorandumom iz siječnja 2024. radi uklanjanja mina (Rumunjska ratna mornarica). Prema javno dostupnim podacima, njezin je posao uklanjati opasnosti iz plovnih putova. Nema javnih podataka da je ovlaštena za pratnju konvoja ili obaranje napadačkih dronova. Europska komisija dostavila je satelitske snimke na zahtjev Bugarske i Rumunjske, ali nije tvrdila da se iz njih može utvrditi tko je napao brodove (Europska komisija).

Dostupni podaci upućuju na ograničen, ali neugodan zaključak. Jedini postojeći pomorski dogovor između Bugarske, Rumunjske i Turske nema javno potvrđenu zadaću obrane trgovačkih brodova od dronova, a nema ni izvješća da je itko prihvatio bugarski poziv na zajedničko djelovanje. Posade koje prevoze teret između ukrajinskih dunavskih luka i luka Europske unije plove rutom na kojoj su brodovi već potonuli, a napadač nije službeno imenovan i nijedna snaga nije javno zadužena spriječiti nove napade.