Bugarska važe obrambeni dug do 2071.

Koliko se država smije zadužiti za vojsku ako će otplata trajati dulje od političkog vijeka svake vlade koja će tim dugom upravljati?

Bugarska je vlada 15. srpnja poslala parlamentu na potvrdu ugovor o zajmu od 3,26 mlrd. eura, potpisan u okviru SAFE-a, novoga kreditnog instrumenta Europske unije za obrambenu potrošnju (24 Chasa). Uvjeti na prvi pogled izgledaju povoljno: glavnica se može početi otplaćivati tek nakon najviše deset godina, a ukupna otplata rasteže se na 45 godina (Sofia Globe). No povoljan kredit i dalje je dug. Posljednje rate mogle bi dospjeti tek 2071., a zastupnici bi zaduženje trebali odobriti prije nego što je javno poznata većina projekata koje će taj novac financirati.

Kako funkcionira SAFE

SAFE omogućuje Europskoj komisiji da se zadužuje na tržištima kapitala koristeći zajednički kreditni rejting Europske unije, a zatim taj novac posuđuje državama članicama za nabavu obrambene opreme (CER). Ukupni instrument vrijedan je 150 mlrd. eura. Pravila su postavljena tako da novac ostane u europskim i ukrajinskim opskrbnim lancima: najmanje 65 posto troška sastavnica mora biti unutar EU-a, Europskoga gospodarskog prostora ili Ukrajine (European Commission).

Vijeće EU-a, u kojem sjede nacionalni ministri, usvojilo je SAFE hitnim pravnim postupkom kojim je Europski parlament potpuno isključen iz odlučivanja. Parlament je zbog toga pokrenuo postupak pred Sudom EU-a, tvrdeći da je takav prečac bio nezakonit (European Parliament, EU Law Live). Predmet još nije zaključen, ali novac se već isplaćuje: Poljska je dobila početnih 6,56 mlrd. eura, a Hrvatska prvu tranšu od 255 mil. eura (European Commission, Brussels Times). Isti europski kreditni okvir već proizvodi različite domaće sporove, od rumunjskog ustavnog prijepora o tome koja je vlada imala ovlast za zaduživanje (Gândul) do poljskog sukoba ministra obrane i predsjednika oko potpisivanja zakona (TVN24).

Bugarska inačica toga spora tiša je, ali ne i manje važna. Pitanje je što parlament uopće može vidjeti prije nego što glasuje.

Devet projekata, jedan javno poznat

Bugarski zajam obuhvaća devet projekata Oružanih snaga u sklopu Programa obrambenih ulaganja do 2032. godine (Actualno). Javno je poznat samo jedan: nabava radara vrijedna 320 mil. eura prema okvirnom sporazumu s Francuskom (24 Chasa). Za preostalih osam projekata nisu objavljene vrijednosti ugovora, dobavljači, rokovi isporuke ni procjena koliki će dio posla pripasti bugarskim tvrtkama (Actualno, 24 Chasa).

Dio podataka može opravdano biti poslovno osjetljiv ili klasificiran iz sigurnosnih razloga. No razmjer neobjavljene potrošnje teško je zanemariti. Zastupnici odlučuju o obvezi otplate koja će trajati desetljećima, a projekte u najvećoj mjeri ne mogu provjeriti.

Fiskalni okvir dodatno zaoštrava problem. Bugarski je parlament nedavno povećao gornju granicu državnog duga kako bi omogućio 3,8 mlrd. eura novog zaduženja, dijelom radi pokrivanja proračunskih potreba za likvidnošću, dok država još nema dovršen proračun za 2026. godinu (Forbes Bulgaria). Vlada tvrdi da će se sredstva iz SAFE-a uklopiti u godišnje obrambene proračune, čime bi se trošak rasporedio kroz vrijeme. Takav pristup funkcionira samo ako svaka buduća vlada poštuje obvezu u razdoblju otplate koje se proteže gotovo pola stoljeća.

Pravi test ratifikacije

Bugarski problem nije pristup novcu. SAFE nudi najpovoljniji obrambeni kredit do kojega država poput Bugarske realno može doći. Problem je u tome što se od parlamenta traži da odobri dugoročno zaduženje bez uvida u većinu projekata, dobavljače, rokove isporuke i učinak na domaću obrambenu industriju. Ugovor Sofiji otvara pristup najsnažnijoj europskoj kreditnoj liniji za obranu. Hoće li 3,26 mlrd. eura donijeti stvarnu vojnu sposobnost ili četiri desetljeća otplate uvezene opreme, ovisi o odgovorima koje bugarski zastupnici javnosti duguju prije glasovanja.