Bugari još čuvaju 1.7 milijardi BGN

Bugarska je formalno promijenila valutu, ali dio stare gotovine još nije nestao iz svakodnevnog života. Do 30. lipnja Bugarska narodna banka prikupila je 29,4 mlrd. leva u starim novčanicama i kovanicama, što je 94,48 posto gotovine u levima koja je bila u optjecaju početkom 2025. (24 Chasa, Fakti). U novčanicima i blagajnama sada je oko 8,8 mlrd. eura u novčanicama i kovanicama (Fakti).

Tečajna neizvjesnost pritom nije postojala. Svaki lev preračunava se po zakonom utvrđenom tečaju od 1,95583 leva za euro (BNB). Bugarska je još od 1997. preko valutnog odbora vezala svoju valutu uz europsko monetarno sidro, pa uvođenje eura nije promijenilo vrijednost novca, nego oblik gotovine koju ljudi drže u rukama.

Razdoblje dvojnog optjecaja, u kojem su trgovine primale obje valute, završilo je 1. veljače 2026. Od tada je euro jedino zakonsko sredstvo plaćanja (Vesti).

Posljednjih 1,7 milijardi leva pokazuje tko se najviše oslanja na gotovinu

Izvan trezora Bugarske narodne banke ostalo je približno 1,7 mlrd. leva (24 Chasa). Taj se novac ne nalazi samo u zaboravljenim ladicama. Dio je u staklenkama, obiteljskim kuvertama, seoskim kućanstvima, dječjim kasicama i sefovima malih poduzetnika (Novinite, Viaranews). Nitko taj novac ne gubi: središnja banka stare leve mijenja u eure besplatno, bez vremenskog ograničenja i bez gornje granice iznosa (Fakti).

Od 1. srpnja, međutim, jednostavniji put se suzio. Poslovne banke i poštanski uredi morali su leve mijenjati besplatno samo do 30. lipnja. Nakon toga smiju naplaćivati naknade (Club Z, BNR News). Trošak zato nije loš tečaj, nego put do šaltera Bugarske narodne banke, čekanje i papirologija. Za nekoga tko živi u selu daleko od poslovnice, zamjena manjeg iznosa može značiti autobusnu kartu, pola dana izgubljenog vremena i nošenje gotovine do drugoga mjesta.

Preostala gotovina tako postaje trag o tome tko još najviše ovisi o fizičkom novcu: stariji građani, neformalni radnici, ruralna kućanstva i mali trgovci. Bugarska narodna banka objavljuje ukupan iznos, ali ne daje raščlambu po regiji, dobi ili dohotku (24 Chasa). Država zna koliko je gotovine ostalo. Još ne pokazuje kod koga je ostala.

Ljudi se ne prepiru oko novčanica, nego oko cijena

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., po fiksnom tečaju od 1 eura za 7,53450 kuna (Council of the EU). Europska komisija ocijenila je prijelaz urednim, a izravan učinak konverzije na cijene ograničenim (European Commission). Potrošači su ipak euro povezivali sa zaokruživanjem cijena u restoranima i poskupljenjima hotelskih usluga. Analitičari su veći dio inflacijskog pritiska pripisivali energiji i uslugama (Večernji list).

Bugarska sada prolazi kroz isti obrazac. Prema brzoj procjeni Eurostata za lipanj 2026., godišnja inflacija u Bugarskoj iznosila je 5,3 posto, iako su cijene na mjesečnoj razini pale 0,4 posto (Euronews). Veći dio te stope dolazi iz troškova energije, a ne iz zaokruživanja na blagajnama. Bugarska je od kolovoza 2025. do kolovoza 2026. imala obvezno dvojno iskazivanje cijena: kupci su na svakoj oznaci vidjeli cijenu u levima i eurima, što je trgovcima otežavalo prikrivanje neopravdanih poskupljenja (Vesti).

Susjedi gledaju iste činjenice, ali vide vlastitu politiku

Poljski mediji bugarski prelazak na euro često tumače kao upozorenje da bi jeftina ljetovanja u Bugarskoj mogla krenuti „hrvatskim putem” rasta cijena (Onet). U Rumunjskoj ista vijest ima drukčiji ton: Bugarska je ušla u eurozonu dok Bukurešt i dalje ne ispunjava uvjete za pristup, prije svega zbog inflacije i stanja javnih financija (Economica, ECB). Svaki susjed u bugarskom euru prepoznaje vlastitu raspravu.

Lev nestaje tiho, i upravo je ta tišina znak da je tehnički dio prijelaza uspio. Preostalih 1,7 mlrd. leva vraćat će se kroz šaltere Bugarske narodne banke mjesecima. Rasprava o tome što je euro učinio cijenama trajat će dulje od same stare gotovine.