Cernavodă na 11cm od gašenja

Razina vode u zahvatnom bazenu nuklearne elektrane Cernavodă 7. kolovoza iznosila je oko -218 cm (Newscenter). Operateri moraju zaustaviti blok 2, posljednji rumunjski nuklearni reaktor koji je još u pogonu, ako razina padne na otprilike -229 cm (Capital). Razlika je samo 11 centimetara, a prema istim izvješćima o praćenju Dunav se spušta za dva do tri centimetra dnevno.

Rumunjska je o riziku obavijestila Bruxelles i sve vlade država članica prema Uredbi 2019/941, europskim pravilima koja od država traže da prijave opasnosti za opskrbu električnom energijom ako se one mogu preliti preko granica (Europa FM). Takvo upozorenje uključuje politički i tehnički nadzor susjeda. Ne proizvodi, međutim, nijedan megavat struje.

Zašto pad rijeke zaustavlja nuklearnu elektranu

Reaktori u Cernavodău koriste vodu iz Dunava za hlađenje kondenzatora, opreme koja paru nakon prolaska kroz turbine ponovno pretvara u vodu. Bez dovoljnog protoka nema hlađenja, a bez hlađenja nema proizvodnje. Blok 1 već je isključen 28. srpnja, kada je protok pao na oko 1.630 prostornih metara u sekundi, daleko ispod kolovoškog prosjeka od približno 3.900 (Agerpres, HotNews).

Rumunjska je otad minirala stijensku prepreku, jaružala kanal i pripremila potapanje teglenica kako bi preusmjerila tok vode prema zahvatu. Miniranje je podiglo razinu za oko 2 cm (Euronews România). Tehnički direktor Nuclearelectrice Emil Macovei rekao je da bi radovi s teglenicama mogli kupiti još dva do tri dana, ali da će se, nastavi li se pad, blok 2 nakon toga vjerojatno zaustaviti (Digi24).

Susjedi koji bi mogli pomoći i sami trebaju pomoć

Blok 2 proizvodi oko 680 MW, odnosno otprilike osam do devet posto rumunjske večernje vršne potrošnje, koju je toplinski val podigao prema 8.000 MW (Europa FM). Rumunjska je već u večernjim satima uvozila oko 1.700 MW. Ako se blok 2 zaustavi, potreba za uvozom mogla bi premašiti 2.500 MW (Financial Intelligence).

Problem je u tome što zemlje koje bi inače pokrile taj manjak ovise o istoj rijeci. Mađarska elektrana Paks početkom kolovoza pala je na oko 480 MW, u odnosu na uobičajenih 2.000 MW, zbog čega je i Mađarska morala uvoziti struju i posegnuti za plinskim zalihama (Pénzcentrum, MVM).

Bugarska je zasad najvidljiviji oslonac. Ujutro 7. kolovoza izvozila je u Rumunjsku 1.355 MW, oslanjajući se na solarnu proizvodnju i ugljen (economic.bg). No bugarski dužnosnici rekli su da su izvozni kapaciteti posljednjih dana bili „u potpunosti iskorišteni” (Bugarsko ministarstvo energetike), dok nuklearni reaktori u Kozloduju također ovise o istom Dunavu koji se spušta.

Tko dobiva, tko plaća

Kratkoročni dobitnici su trgovci električnom energijom i proizvođači koji mogu brzo uključiti fleksibilne kapacitete u satima kada struje nedostaje. Cijene za dan unaprijed u srednjoj i jugoistočnoj Europi već pokazuju dodatke izazvane pritiskom na Paks i Cernavodă (Serbia Energy).

Prvi gubitnici su kupci Nuclearelectrice. Tvrtka ih je upozorila da možda neće moći ispuniti ugovore o isporuci, pozivajući se na višu silu, pravni institut kojim se izvanredan vanjski događaj navodi kao razlog za neispunjavanje obveza (ZF). Industrijski potrošači mogli bi se suočiti s dobrovoljnim ili obveznim smanjenjem potrošnje znatno prije nego što kućanstva osjete promjene u maloprodajnim cijenama. Transelectrica, rumunjski operator prijenosne mreže, pozvala je velike potrošače da zadrže nižu potrošnju kako bi se izbjegao veći kvar sustava (Mediafax).

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen opisao je Koordinacijsku skupinu za električnu energiju EU-a kao forum za razmjenu informacija (Dan Jørgensen). Europsko tržište električne energije u normalnim okolnostima omogućuje da struja teče ondje gdje je najpotrebnija. Suša sada pokazuje granicu tog modela: Rumunjska, Mađarska i Bugarska dodatnu struju trebaju u istim večernjim satima, a rijeka koja hladi njihove elektrane ista je rijeka koja presušuje.