Wang Yi u rijetkom posjetu Švedskoj

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi krajem lipnja i početkom srpnja posjetio je Dansku, Švedsku, Finsku i Norvešku. Bila je to prva kineska diplomatska turneja na visokoj razini po nordijskoj regiji u više od petnaest godina (Politiken). Vrijeme posjeta nije bilo slučajno: Wang je došao u regiju čiji se sigurnosni položaj promijenio nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, i to samo nekoliko dana nakon što su trgovinski razgovori EU-a i Kine u Bruxellesu završili krhkim dogovorom da se kanali zadrže otvorenima do listopadske provjere stanja (de.euronews.com).

Na površini, susreti su bili uljudni. Njihova je politička vrijednost drugdje: Peking je provjeravao mogu li bilateralni razgovori ublažiti raspoloženje oko odluka koje se donose u Bruxellesu.

Usklađeno odbijanje pritiska

Danska je najjasnije pokazala da nordijske vlade Wangovu turneju ne čitaju kao niz odvojenih sastanaka, nego kao zajednički test. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u središte je razgovora stavio kinesku ulogu u održavanju ruskog rata protiv Ukrajine i trgovinsku neravnotežu između EU-a i Kine. Htio je da Wang istu poruku čuje u svakoj nordijskoj prijestolnici, a ne samo u Kopenhagenu (Politiken, BT/Reuters). Ako je Peking tražio različite pragove popustljivosti u različitim glavnim gradovima, Kopenhagen je pokušao zatvoriti taj prostor.

Sličnu je logiku slijedila i Finska. Ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen smjestila je sastanak u okvir odnosa EU-a i Kine te europske sigurnosti, zatraživši kineski „konstruktivan doprinos” u oba područja (Ulkoministeriö, Yle). Helsinki susret nije predstavio kao bilateralno resetiranje odnosa. Razgovor je postavio uz europsku liniju, a ne nasuprot njoj.

U Švedskoj je susret s premijerom Ulfom Kristerssonom pratio pritisak aktivista zbog zatvorenog švedsko-kineskog izdavača Guija Minhaija, čime je tema ljudskih prava dodatno suzila prostor za topliji politički zaokret. South China Morning Post cijelu je turneju opisao kao kinesko ispitivanje može li „transatlantska pomutnja” omekšati europske „nordijske jastrebove” (SCMP). Ta interpretacija ima analitičku težinu, ali nijedan nordijski dužnosnik nije se javno poslužio takvim rječnikom.

Kako bilateralni pritisak putuje kroz Bruxelles

Zemljovid ovlasti u Europskoj uniji objašnjava zašto je turneja važna i bez vidljivih ustupaka. Europska komisija, a ne nacionalne prijestolnice, vodi trgovinske obrambene postupke EU-a, uključujući carine i protusubvencijske istrage. Prema ugovorima EU-a, ta je ovlast isključiva (UFEU, čl. 207).

Vanjska i sigurnosna politika uređene su drukčije. One se i dalje temelje na jednoglasnosti u Vijeću, instituciji u kojoj se sastaju vlade država članica kako bi dogovorile zajednička stajališta EU-a. To znači da svaka prijestolnica zadržava politički glas, a često i mogućnost blokade (UEU, čl. 31).

Kina ne može preko sastanka u Helsinkiju ili Stockholmu zaustaviti Komisijin protusubvencijski postupak. Može, međutim, bilateralnim angažmanom utjecati na to hoće li Europa nastaviti pritisak ili ga postupno stišati. Njemačka najjasnije pokazuje taj mehanizam. Nakon Wangovih europskih susreta, njemački su mediji izvijestili da Peking od Berlina traži promicanje „racionalnijeg” stava EU-a, dok je njemačka industrija i dalje snažno izložena kineskom tržištu i mogućim protumjerama (Zeit, zdfheute.de). Pravna nadležnost ostaje u Bruxellesu. Politički pritisak putuje preko Berlina.

Tiha promjena u Litvi

Najveća komplikacija za jednostavnu priču o „nordijskim jastrebovima” koji odolijevaju kineskom šarmu dolazi istočnije. Litva je postala europski simbol otpora Pekingu nakon što je 2021. dopustila otvaranje Tajvanskog predstavništva u Vilniusu. Kina je zatim snizila razinu diplomatskih odnosa i primijenila gospodarski pritisak. Sada Litva otvoreno razgovara o normalizaciji odnosa (LRT, Lrytas). Litavski izvještaji upućuju na politički cilj obnove veza u roku od približno šest mjeseci, premda su stručnjaci u istoj raspravi taj rok ocijenili ambicioznim.

To je važno za širu sliku. Ako država članica koja je platila najvidljiviju cijenu suprotstavljanja Kini sada traži dogovor, druge će prijestolnice iz toga izvlačiti zaključke o tome koliko se sukob s Pekingom doista isplati.

Nijedan provjereni izvor nije pokazao konkretne ustupke bilo koje nordijske vlade tijekom Wangove turneje. Nije bilo zajedničke izjave koja bi promijenila stajalište Vijeća. Nijedan trgovinski postupak nije pomaknut. Listopadska provjera odnosa EU-a i Kine zato ostaje sljedeći stvarni test: hoće li Komisija zadržati pregovaračku polugu ili su bilateralni kanali već tiho nagrizli političku volju koja stoji iza nje.