Kina planira 1.3 GW u Portugalu

1.300 MW sunčane i vjetroelektrane. Gotovo 900 MW baterijske pohrane. 2,1 milijun solarnih panela u Alenteju, na jugu Portugala. I 1.868 GWh električne energije godišnje u nacionalnoj mreži (Observador, Jornal Económico). Chint, skupina s kineskim kapitalom, podnijela je prijedlog opsega studije utjecaja na okoliš za energetski klaster na području općina Portel i Vidigueira. To je prvi formalni korak u portugalskom postupku izdavanja dozvola. Projekt još nije odobren. No njegova veličina odmah ga stavlja u središte europske energetske dvojbe: kako brzo smanjiti emisije, a pritom ne produbiti ovisnost o Kini.

Baterije mijenjaju računicu

Već bi sama proizvodnja iz sunca i vjetra ovaj projekt svrstala među najveće portugalske projekte obnovljive energije. Baterijski dio čini ga osjetljivijim. Klaster predviđa 358 jedinica za pohranu s oko 895 MW snage, kako bi se višak solarne proizvodnje tijekom dana spremao i vraćao u mrežu nakon zalaska sunca (Observador). Tri nova dalekovoda vrlo visokog napona, svaki dug između 7,4 i 8,9 kilometara, povezala bi lokacije s nacionalnom mrežom.

Budući da projekt uključuje infrastrukturu uz samu elektroenergetsku mrežu, otvara sigurnosna pitanja koja se posljednjih godina sve snažnije postavljaju diljem Europe. Baterijska pohrana ove veličine ne služi samo čuvanju električne energije; ona pomaže u regulaciji frekvencije i napona mreže. Onaj tko upravlja softverom za nadzor baterija, barem u teoriji, može u osjetljivom trenutku poremetiti mrežu naglim puštanjem ili zadržavanjem energije. Zbog toga projekt čiste energije postaje i strateško pitanje.

Alqueva-Portel nije jedini Chintov portugalski ulog. Prema medijskim izvješćima, tvrtka u Alenteju ima portfelj solarnih projekata od 6,6 GW te 2.520 MW kapaciteta priključenja ugovorenog s REN-om, portugalskim operatorom prijenosnog sustava. To je više od 20 posto najnovijeg REN-ova popisa ugovorenih priključaka (Jornal Económico).

Cijena odbijanja

Europski je problem u tome što je alternativa kineskoj opremi sporija i skuplja. Kina, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, kontrolira više od 80 posto ključnih faza proizvodnje solarnih panela (IEA). Kineski dobavljači pokrivaju oko 70 posto europskog tržišta invertera, uređaja koji električnu energiju iz solarnih panela pretvaraju u izmjeničnu struju koju koristi mreža (Boursorama/Reuters). Njemačka je 2025. uvezla baterije vrijedne 22 mlrd. eura, od čega otprilike polovicu iz Kine (Handelsblatt).

Ograničavanje kineske opreme ima mjerljive troškove. Europska ograničenja za kineske invertere u projektima financiranima javnim novcem mogla bi zahvatiti najmanje 14 GW novih solarnih kapaciteta, odnosno više od petine godišnjih instalacija u EU-u (Boursorama/Reuters). Inverteri proizvedeni u Europi skuplji su otprilike 20 do 40 posto od kineskih usporedivih proizvoda (EnergyNews). Ako se projekt poput Alqueva-Portela odgodi, odgađa se i kapacitet pohrane koji je portugalskoj mreži sve potrebniji.

EU ima instrument provjere: Uredba (EU) 2019/452 omogućuje državama članicama i Europskoj komisiji da preispitaju strana ulaganja koja bi mogla ugroziti sigurnost ili javni poredak (European Commission). No uredba koordinira postupke. Ona ne daje Bruxellesu pravo veta. Komisija može upozoriti, ali Portugal odlučuje.

Države članice već se razilaze

Njemačka povezane obnovljive izvore promatra kao moguću ranjivost infrastrukture, uz izričite usporedbe s ranijom ovisnošću o ruskom plinu (FAZ). Litva je otišla dalje i operatorima mreže dala pravo da isključe solarne elektrane veće od 100 kW ako ne zadovoljavaju zahtjeve kibernetičke sigurnosti (pv magazine). Španjolska provjerava ulaganja, ali istodobno privlači kineske tvornice koje otvaraju lokalna radna mjesta. Mađarska je otišla najbrže: u 2025. privukla je 3,9 mlrd. eura kineskih izravnih stranih ulaganja, ponajprije u električna vozila i baterije, iako je CATL-ova tvornica baterija u Debrecenu, prema izvješćima, dvije godine nakon otvaranja dosegnula tek oko polovice obećanog broja zaposlenih (Portfolio, HVG).

Za Alqueva-Portel ključno sigurnosno pitanje nije samo tko gradi panele i baterije, nego tko upravlja operativnim softverom, sustavima za nadzor baterija i pravima udaljenog ažuriranja tijekom 25 godina rada projekta. Portugalski mediji detaljno su opisali megavate i panele. Još nije odgovoreno tko sjedi za upravljačkom konzolom. O tom će odgovoru ovisiti je li riječ o zelenom ulaganju ili strateškoj izloženosti. Zasad to pitanje javno ne postavljaju ni Lisabon ni Bruxelles.