Kina obučila 200 ruskih vojnika za dronove

Kina i Rusija potpisale su u srpnju 2025. tajni bilateralni sporazum koji je zabranjivao svako javno otkrivanje. Na temelju tog dogovora Kineska narodnooslobodilačka vojska između studenoga i prosinca 2025. obučila je oko 200 ruskih vojnika u vojnim objektima za ratovanje bespilotnim letjelicama, elektroničko ratovanje i oklopno-pješačku taktiku. Dio ih se potom vratio na bojište u Ukrajini. Tri europske obavještajne službe mjesecima su pratile program prije nego što je objavljen 19. svibnja, na dan kada je Vladimir Putin stigao u Peking (Kyiv Independent, n-tv).

Time se Kina pomiče iz uloge gospodarskog oslonca ruske ratne mašinerije prema izravnijem sudjelovanju u vojnoj sposobnosti Moskve. Europska unija imala je obavještajne kapacitete da operaciju otkrije, ali nema politički mehanizam kojim bi na nju lako odgovorila.

Što je program stvarno izgradio

Među polaznicima su bili vojni instruktori različitih činova, od mlađih dočasnika do potpukovnika, a mnogi su odabrani upravo zato što i sami obučavaju druge. U objektima kineske vojske u Shijiazhuangu, Zhengzhouu, Yibinu i Nanjingu vježbali su povezivanje dronova s topništvom, elektroničku borbu protiv bespilotnih letjelica i upravljanje FPV dronovima na kineskim simulatorima. Jedna obavještajna služba navela je da su obučeni vojnici poslije vodili operacije dronovima na okupiranom Krimu i u Zaporižji, ali Reuters tu tvrdnju nije mogao neovisno potvrditi.

Važan je i način na koji je program zamišljen. Ako se u Rusiju vraća instruktor, ne vraća se samo jedan obučeni operater, nego netko tko kineske tehnike može prenijeti na stotine vojnika ispod sebe. To je prijenos tehnologije preko ljudi, a ne preko sanduka opreme: Rusija dobiva pristup znanju zemlje koja je vodeći svjetski proizvođač bespilotnih letjelica.

Zamka jednoglasnosti

Europska unija posljednjih je mjeseci pojačavala sankcije kineskim poduzećima koja hrane rusku ratnu industriju. Dvadeseti paket sankcija iz travnja 2026. obuhvatio je oko 27 subjekata iz Kine i Hong Konga. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je Kinu „de facto” pomagačem ruskoga ratnog gospodarstva.

No jedno je sankcionirati posrednička poduzeća, a drugo politički označiti Kinu kao državnog vojnog aktera u ruskom ratu. Pravni okviri Unije dovoljno su široki da, barem teorijski, ciljaju aktere koji potkopavaju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Stvarna prepreka je politička: svaka vanjskopolitička odluka EU-a usmjerena na jedinice kineske vojske ili kineske vojne dužnosnike traži jednoglasnost svih 27 država članica. To znači da je dovoljan jedan veto. Mađarska je dosad sustavno razvodnjavala ili blokirala zajedničke europske poteze prema Kini, pa je prijelaz s korporativnih sankcija na sankcije kineskoj državno-vojnoj strukturi u praksi gotovo neizvediv.

Tri prijestolnice, tri zaokupljenosti

Njemačka najjasnije pokazuje tu vezanost. Kancelar Friedrich Merz izrazio je 19. svibnja nadu da će Xi Jinping pritisnuti Putina da okonča rat, istoga dana kada je Reuters objavio da je Kina obučavala ruske borce. Njemački proizvođači automobila već ubrzano gube udio na kineskom tržištu. Berlin teško ulazi u sukob s partnerom od kojega se gospodarski već povlači u nepovoljnom trenutku.

Talijanska računica drukčija je, ali vodi prema istoj suzdržanosti. Tri dana prije Reutersove objave ministar industrije Adolfo Urso poručio je da su kineski proizvođači automobila „dobrodošli” ako žele kupiti zatvorene Stellantisove tvornice, dok je vlada istodobno tiho pooštravala sigurnosne provjere kineskih ulaganja u sektore bliske obrani. Nitko iz talijanskog vrha zasad nije javno povezao otkriće o vojnoj obuci s industrijskim udvaranjem Pekingu.

Poljska je uzbunu usmjerila drugamo. Varšava je tjedan provela upravljajući posljedicama otkazane rotacije američkih vojnika, tvrdeći da se odluka „tiče Njemačke, a ne Poljske”. Zemlja koja bi među prvima osjetila posljedice jačanja ruskih sposobnosti u ratovanju dronovima jedva je otvorila pitanje Kine.

Obrazac je isti u sve tri prijestolnice: države članice toliko su vezane uz vlastite krize, industrijske potrebe i bilateralne odnose s Pekingom da iz toga teško nastaje zajednička europska linija.

Što ostaje skriveno

Sporazum iz srpnja 2025. bio je uzajaman. Dok su ruski vojnici obučavani u Kini, „stotine” kineskih vojnika obučavane su u Rusiji, preuzimajući taktike iz rata u kojem se bespilotne letjelice koriste intenzivnije nego u bilo kojem modernom sukobu. Ako kineska vojska ta iskustva ugradi u vlastito operativno planiranje, razmjena postaje istodobno europski sigurnosni problem i indo-pacifički rizik. Europski čelnici ta dva prostora često promatraju odvojeno. Peking ih očito ne promatra tako.

Tri obavještajne službe mjesecima su držale priču pod nadzorom i pustile je u javnost baš u trenutku Putinova dolaska u Xijev glavni grad. Vrijeme objave bilo je namjerno odabrano. Institucionalni odgovor koji je trebao uslijediti zasad se nije pojavio.