Komisija ograničava veta u pregovorima za EU

Europska komisija predložila je 6. listopada da vlade država članica o međufazama pregovora o članstvu odlučuju većinom, a ne jednoglasno (pitanja i odgovori Komisije, BTA). Tako nijedna država ne bi mogla sama zaustaviti pregovore neke kandidatkinje, ali bi svaka zadržala veto na njezin konačni ulazak u Uniju. Promjena zahtijeva pristanak vlada koje bi se odrekle te ovlasti, a ne rješava spor koji je doveo do mađarske blokade Ukrajine.

Koji veto nestaje, a koji ostaje

Put do članstva u EU-u vodi kroz niz pregovaračkih koraka. Pregovori su podijeljeni na tematske blokove. Njihovim otvaranjem Unija prihvaća da kandidatkinja može početi usklađivati zakone iz tog područja s pravilima EU-a. Dosad su se vlade morale jednoglasno složiti pri otvaranju i privremenom zatvaranju svakog bloka, pa je bilo koja od njih mogla reći ne (objašnjenje Vijeća).

Komisija predlaže da se o tim međukoracima odlučuje kvalificiranom većinom: potrebno je najmanje 15 od 27 vlada koje predstavljaju barem 65 posto stanovništva EU-a (članak 16. UEU-a). Nijedna država tako više ne bi mogla sama blokirati postupak. Završni korak ostao bi nepromijenjen: članak 49. Ugovora o EU-u i dalje traži jednoglasnu odluku vlada, suglasnost Europskog parlamenta i ratifikaciju u svakoj državi članici (članak 49. UEU-a).

Promjena još nije na snazi. Povjerenica za proširenje Marta Kos iznijela je preporuku koju vlade još nisu usvojile. U tekstu Komisije nisu razjašnjeni ni svi pravni koraci potrebni za izmjenu pregovaračkog okvira svake zemlje kandidatkinje, odnosno skupa pravila koji su vlade dogovorile na početku njezinih pregovora (cijela komunikacija).

Mađarska blokada i spor oko škola

Mađarsko postupanje pokazuje koju bi prepreku prijedlog trebao ukloniti. Prema pisanju portala European Pravda, Budimpešta je 17. srpnja, 8. rujna i 29. rujna odbila odobriti procjenu Komisije o spremnosti Ukrajine u dva bloka. Taj korak prethodi njihovu otvaranju (European Pravda).

Mađarski prigovor ima stvarnu osnovu. Venecijanska komisija Vijeća Europe, skupina ustavnopravnih stručnjaka, kritizirala je 2017. ukrajinski zakon o obrazovanju jer je smanjio srednjoškolsku nastavu na jezicima manjina (Venecijanska komisija). To mišljenje potvrđuje da je riječ o ozbiljnoj i dugotrajnoj zabrinutosti, ali ne ocjenjuje prijedlog zakona o kojem Kijev sada raspravlja.

Mađarska bi mogla ublažiti svoj stav. Portal Index, pozivajući se na izvješće Financial Timesa, piše da je premijer Péter Magyar diplomatima rekao da dopuste nastavak postupka. Index navodi i da će snažnija potpora ovisiti o ukrajinskom glasovanju o zakonu o školama za manjine, koje se očekuje 12. listopada (Index).

Kvalificirana većina onemogućila bi Mađarskoj da sama zaustavi taj međukorak. Spor oko školstva time ne bi nestao, a Budimpešta bi i dalje mogla vetom blokirati konačni ulazak Ukrajine u EU. Pravila glasovanja imaju ograničen doseg i u drugim slučajevima. Sjeverna Makedonija može prijeći na sljedeći korak tek nakon ustavne izmjene kojom bi se Bugari uvrstili među manjine. Taj je uvjet dio kompromisa Vijeća iz 2022., a može ga ispuniti samo parlament u Skoplju (zaključci Vijeća).

Tko mora pristati

Paket predviđa jednostavnije pregovore i stroži nadzor nakon pristupanja. Tijekom prvih 15 godina članstva, novoj državi koja ozbiljno prekrši vrijednosti EU-a mogle bi biti izrečene kazne, uključujući i gubitak prava glasa u odlučivanju vlada (cijela komunikacija). Kad bi se kršenje utvrdilo, kazne bi se primjenjivale automatski, osim ako ih kvalificirana većina ne odbije.

Postojeći postupak funkcionira obrnuto. Članak 7., mehanizam EU-a za sankcioniranje nazadovanja demokracije, traži da se vlade slože prije nego što djeluju. Europski parlament naveo je 2025. da je u postupku protiv Mađarske od 2018. održano devet saslušanja, a da nije donesena ni formalna ocjena o postojanju rizika (Europski parlament). Kos je ustvrdila da vremensko ograničenje sprečava da nove članice trajno ostanu članice drugog reda (Guardian).

Promjena glasovanja ovisi o tome hoće li se vlade odreći ovlasti kojom su se već služile, a njihova početna stajališta razlikuju se. Nizozemska vlada podupire strože zaštitne mjere, no ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je 29. rujna u Senatu da Haag želi zadržati jednoglasnost za važne odluke o pristupanju (Eerste Kamer). Nije rekao smatra li otvaranje pregovaračkog bloka važnom odlukom. Dok vlade ne usvoje promjenu, a Kijev ne odgovori na prigovor o školama za manjine, veto kojim se Mađarska poslužila ovoga ljeta i dalje vrijedi.