Constanța otkrila NATO-ovu slijepu točku za dronove

U 6 sati 5. lipnja rumunjske su snage u civilnoj luci Constanța, najvećem NATO-ovu logističkom čvorištu na Crnom moru, uočile ukrajinsko besposadno pomorsko plovilo. Prošla su četiri sata. U 10 sati Ukrajina je upozorila Rumunjsku da je zbog ruskog elektroničkog ometanja izgubila nadzor nad četiri drona. U 10.28 plovilo se samo detoniralo na vezu 78, oko 500 metara od naftnog terminala (Agerpres, Straits Times). Nitko nije poginuo. No važniji od same eksplozije bio je četverosatni razmak između otkrivanja i obavijesti: za ulazak naoružanog drona u civilnu luku nije postojao nikakav protokol.

Bio je to drugi takav slučaj u mjesec dana. Ribari su 7. svibnja u morskoj špilji kod grčke Lefkade pronašli ukrajinski dron s eksplozivom, kojemu je motor još radio (skai.gr). Ukrajina je u oba slučaja gubitak nadzora pripisala ruskom elektroničkom ratovanju (Maritime Executive).

Sustav građen za brodove, slijep za dronove

Rumunjski sustav obalnog nadzora SCOMAR prati plovila dulja od šest metara. Ukrajinski dronovi Sea Baby dugi su otprilike pet metara. Ministarstvo unutarnjih poslova priznalo je da male platforme s niskim radarskim odrazom „nisu bile među ciljevima za koje je sustav izvorno projektiran”. Nedavno postavljeni protudronski sustav u luci pokriva zračni prostor, ali ne i morsku površinu (HotNews).

Ni nadležnost nije jasnija od tehnologije. Ministar obrane Radu Miruță rekao je da vojska ne čuva civilne luke. Obalna straža prati promet. Lučka uprava upravlja prostorom. Četiri institucije dijele odgovornost za Constanțu, ali nijedna nije imala plan za slučaj ulaska naoružanog drona u luku.

Rumunjska bi taj jaz trebala zatvoriti vlastitim obrambenim ulaganjima, no politički je zapela. Višemilijardski program obrambene nabave SAFE, zamišljen dijelom i za rupe u nadzoru niskih visina i morske površine, blokiran je ustavnom tužbom koju su podnijeli članovi iste vladajuće koalicije koja ga je odobrila. Dok se to ne riješi, najveća NATO-ova crnomorska luka ovisi o senzorima projektiranima za teretne brodove.

Bugarska, koja dijeli istu obalu, u roku od nekoliko sati aktivirala je radarske i helikopterske ophodnje. No njezin nadzor ima isto osnovno ograničenje: sustavi su podešeni za konvencionalna plovila, a ne za petmetarske dronove s minimalnim radarskim odrazom (armymedia.bg).

Sigurnosno čvorište koje postoji samo na papiru

Odgovor koji predlaže Europska unija zove se Crnomorsko pomorsko sigurnosno čvorište. Ono zasad nema pravnu osnovu, proračun ni grad domaćin, nego proizlazi iz Zajedničke komunikacije iz 2025., političkog dokumenta bez obvezujuće snage (EEAS). Rumunjski eurozastupnik Victor Negrescu zatražio je njegovo ubrzanje izravno zbog eksplozije u Constanți, ali ubrzanje malo znači kada je početna točka tek koncept na papiru.

Dokument Vijeća EU-a koji je procurio u svibnju 2026. potvrdio je da svaka država sigurnost od dronova i dalje tretira kao vlastiti problem: članice djeluju „u silosima”, bez zajedničkog sustava otkrivanja i odgovora (Euronews). Akcijski plan EU-a protiv dronova, usvojen u veljači 2026., predviđa probni projekt pomorske situacijske svijesti, ali puna provedba ne očekuje se prije 2030. (Counter-UAS Action Plan). I taj je plan ponajprije usmjeren na prijetnje iz zraka. Površinska besposadna plovila jedva se spominju.

Ugovor za drukčiju vrstu broda

Konvencija iz Montreuxa iz 1936., koja uređuje prolazak ratnih brodova kroz turske tjesnace između Crnog i Sredozemnog mora, plovila dijeli na trgovačka i vojna. Pomorski dronovi ne ulaze jasno ni u jednu skupinu. Nemaju posadu, nemaju ovlaštenog zapovjednika, a Ukrajina ih nije registrirala kao ratne brodove (Opinio Juris). Turska je u svojim vodama neutralizirala najmanje 11 zalutalih dronova, ali se nije očitovala o njihovu pravnom statusu prema Konvenciji (Daily Sabah). Ta šutnja Ankari odgovara: otvaranje pitanja natjeralo bi je ili da ograniči ukrajinske dronove ili da formalizira njihovo pravo prolaska.

Dron u Constanți udario je u lukobran, a ne u tanker. Rumunjska je nakon toga zatražila od Ukrajine da je obavijesti svaki put kada izgubi nadzor nad oružjem. To je u ovom trenutku sve što Europa ima: jedna država traži od operatera drona da se javi kada nešto pođe po zlu, dok luke ostaju izložene, a pravni okvir i dalje se pravi da takvo oružje ne postoji.