Constanța uvodi pravila za dronove

Ukrajinski pomorski dron 5. lipnja doplutao je u Constanțu, najveću rumunjsku luku na Crnome moru, i sam se detonirao između 10:27 i 10:28. Ukrajina je rumunjske vlasti obavijestila u 09:54, jedva pola sata prije eksplozije, dok je kriza već bila u tijeku. Četiri ukrajinska drona izgubila su vezu u blizini Sevastopolja, što Kijev pripisuje ruskom elektroničkom ometanju, nakon čega su ušla u automatski slijed samouništenja. Jedan od njih stigao je do veza u civilnoj luci države članice NATO-a.

Rumunjska privremena ministrica vanjskih poslova Oana Toiu rekla je 5. srpnja da Bukurešt i Kijev pregovaraju o protokolu prema kojem bi Ukrajina upozorila Rumunjsku kad izgubi nadzor nad dronovima te ih programirala da se samounište prije ulaska u rumunjske teritorijalne vode (HotNews). Jedno je političko obećanje, a drugo provediv mehanizam koji netko može nadzirati i, po potrebi, pravno osporiti.

Tko odlučuje o rumunjskoj luci

NATO provodi nadzor i zaštitu zračnog prostora na istočnom krilu Saveza te može pratiti prijetnje. No ne odlučuje o djelovanju nad lukom koja je pod suverenitetom države članice (NATO). Rumunjska sama odlučuje o svojem zračnom prostoru i teritorijalnim vodama. Kad se spor, jeftin dron približava civilnom pristaništu, odluka o evakuaciji radnika ili zatvaranju terminala ostaje na rumunjskim vlastima, a ne na savezničkom zapovjednom lancu.

Takva odluka ovisi o vremenu za reakciju. Brojke pokazuju da prijetnja više nije iznimka. Od početka ruske invazije punog opsega rumunjsko ministarstvo obrane evidentiralo je više od 100 napada blizu granice, 29 nezakonitih ulazaka ruskih dronova u rumunjski zračni prostor te 15 povreda zračnog prostora samo u 2026., zbog kojih je pokrenuto 26 intervencija vojne policije (Agerpres). Rumunjska od saveznika traži radare za male visine i presretačke dronove, jer klasična protuzračna obrana nije građena za male i spore objekte (Straits Times), a naručila je i 24 njemačka sustava Skyranger 35 za obranu od dronova (ArmyRecognition). Nabava se, međutim, mjeri godinama, a ne tjednima. Bilateralni protokol s Kijevom mogao bi brže zatvoriti prazninu, ako doista postoji kao operativan dokument.

Protokol koji nitko ne može pročitati

Potpisani tekst nije objavljen. DW Romania izvijestio je da su nakon ranijih incidenata s dronovima u Galațiju i Constanți vlasti obećale objašnjenja „za nekoliko dana”. Javnost je umjesto toga dobila pitanja bez odgovora.

Protokol koji bi stvarno radio morao bi riješiti osnovne stvari o kojima vlasti nisu javno govorile. Koliko minuta Ukrajina ima da obavijesti Rumunjsku nakon gubitka veze s dronom? Na kojoj se točno točki mora aktivirati samouništenje? Tko prima upozorenje: mornarica, lučka uprava, granična policija? I ako krhotine nakon detonacije prije granice ipak oštete brod ili prisile luku na zatvaranje, tko snosi štetu?

Litva pokazuje kako izgleda drukčiji pristup. Njezin je parlament 30. lipnja donio zakon prema kojem civili koji pretrpe štetu kada litavske ili savezničke snage zakonito sruše dron mogu tražiti naknadu iz obrambenih sredstava, uz rok od tri godine za podnošenje zahtjeva (LRT). Vilnius je prepoznao prazninu u odgovornosti, pretočio je u zakon i objavio pravila. Rumunjski protokol ostaje nevidljiv radnicima u luci, brodarskim tvrtkama i stanovnicima obale koji bi prvi platili cijenu neuspjeha. Slična improvizacija vidi se duž cijeloga istočnog ruba NATO-a, gdje Latvija i Finska grade vlastite sustave protiv dronova i posebna pravila odgovornosti, bez zajedničkog obrasca (Euronews, Yle).

Rumunjski privremeni ministar obrane Radu Miruta rekao je da odgovornost snose oni koji dronove lansiraju. Time Bukurešt jasno odvaja solidarnost s Ukrajinom od prihvaćanja ratnog prelijevanja kao nove rutine. No načelo nije postupak za naknadu štete. Rumunjska je opisala sigurnosni plan jasnije nego što ga je pokazala. Dok se uvjeti protokola ne objave, radnicima u Constanți i brodarskim tvrtkama preostaje vjerovati mehanizmu koji ne mogu vidjeti.