Eksplozija u Constanți otkrila radarsku rupu

Vez 78 u luci Constanța. Pomorski dron udario je u obalni zid i eksplodirao. Nije bilo žrtava. Nije dokazano tko ga je poslao. No pokazalo se nešto jednako važno: u Rumunjskoj nije javno jasno određeno tijelo koje bi u civilnoj luci trebalo otkriti vojno sredstvo prije nego što doplovi do veza.

Constanța nije samo rumunjski problem. Kroz tu luku prolazi ukrajinsko žito preko europskih koridora solidarnosti, uvrštena je u revidiranu Transeuropsku prometnu mrežu, odnosno kartu prioritetne infrastrukture EU-a, a regionalni stručnjaci sve je češće opisuju kao mogući crnomorski logistički čvor NATO-a (AGERPRES). Trajniji poremećaj u Constanți osjetio bi se na dunavskom prometu, izvozu žitarica, cijenama osiguranja u Crnom moru i savezničkom vojnom planiranju.

Dva sustava nadzora, oba slijepa za ono što je stiglo

Rumunjski privremeni ministar obrane Radu Miruță problem je sažeo bez uljepšavanja: rumunjska vojska u mirnodopsko vrijeme ne čuva luku Constanța (European Pravda, WP). Za to su zadužena druga državna tijela. Luka bi, prema njegovu tumačenju, morala imati vlastite sustave otkrivanja takvih prijetnji.

Problem je u tome što je luka bila nadzirana, ali ne za prijetnju te veličine. Sustav protiv zračnih dronova u svibnju je presreo jednu bespilotnu letjelicu. Rumunjska obalna nadzorna mreža prati plovila dulja od otprilike šest metara. Pomorski dron Magura V5 dug je 5,5 metara, dakle ispod praga otkrivanja. Dva sustava postojala su paralelno, ali su oba bila strukturno slijepa za konkretno oružje koje je doplovilo do luke.

Lanac reakcije nakon eksplozije potvrdio je institucionalnu rascjepkanost. Civilne pomorske vlasti uočile su objekt i obavijestile mornaricu. Mornarica je zatim obavijestila obalnu stražu i SRI, rumunjsku unutarnju obavještajnu službu. Ukrajina je kratko prije samodetonacije poslala upozorenje. Tek nakon incidenta rumunjska obalna straža počela je testirati autonomni sustav za otkrivanje pomorskih dronova (Digi24). Miruță je potvrdio i da je na moru uništeno još pet ostataka dronova, od kojih su neki sadržavali eksploziv (Adevărul, Antena 3).

Prelijevanje rata, ne dokazani napad

Dostupni javni podaci ne pokazuju da je riječ o namjernom napadu na luku države članice NATO-a. Rumunjski i ukrajinski izvori upućuju na ukrajinski pomorski dron koji je izgubio nadzor, vjerojatno zbog ruskog elektroničkog ratovanja (BTA, Antena 3). Predsjednik Nicușor Dan odgovornost je pripisao Moskvi kroz lanac elektroničkog ometanja, a ne kroz dokazanu zapovijed za napad (Moldova1). Bukurešt i Kijev sada pregovaraju o protokolu koji bi uredio pragove upozoravanja i programiranje samouništenja prije ulaska dronova u rumunjske vode.

Ta razlika ne umanjuje problem, nego ga čini preciznijim. Namjerni napad otvorio bi relativno jasan vojni i saveznički okvir odgovora. Prelijevanje rata kroz elektroničko ratovanje i oružje koje izmiče nadzoru ne uklapa se uredno ni u civilne lučke procedure ni u automatski vojni zapovjedni lanac. Preopasno je za rutinsko upravljanje lukom, a politički i pravno previše nejasno za trenutačnu vojnu reakciju.

Tko nadzire more

Europska unija ima pravila. Direktiva CER, europski propis koji od kritičnih subjekata traži procjenu rizika i otpornost na poremećaje, obuhvaća prometnu infrastrukturu. NIS2, prateći okvir za kibernetičku sigurnost i upravljanje ključnim uslugama, obuhvaća upravitelje luka i službe za nadzor pomorskog prometa (EUR-Lex, European Commission). Najnovije smjernice Komisije, objavljene prije nekoliko dana, fizičke, digitalne i hibridne prijetnje tretiraju kao jedno sigurnosno polje. No nijedan od tih okvira ne kaže koji rumunjski akter prvi mora vidjeti mali pomorski dron, klasificirati ga i imati ovlast neutralizirati ga prije nego što dođe do veza.

Dio praznine nacionalne je naravi. Prepoznavanje i nadzor kritičnih subjekata prema Direktivi CER u rukama su država članica, a rumunjska provedba možda jednostavno kasni. Ipak, isto pitanje vrijedi za svaku luku istočnog krila koja sada obavlja ratnu logistiku: Varnu, Burgas, Alexandroupoli, Klaipėdu, Gdańsk. Bugarska je već proširila zajedničku misiju protuminskog djelovanja s Rumunjskom i Turskom na nadzor podmorske infrastrukture (BNR, AGERPRES). Litva je u zračnom prostoru otišla korak dalje, dodijelivši upraviteljima zračnih luka pojedinačnu odgovornost za procjenu rizika od dronova i postupke u kriznim situacijama (LRT). Luke nemaju usporedivu obvezu.

Europa je civilnim čvorištima dodijelila ratne zadaće. Nije im dodijelila i nadzor na razini prijetnji koje iz toga proizlaze. Miruță, kao i svaki ministar obrane na istočnom krilu, duguje javnosti konkretan odgovor: tko točno gleda u more.