Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS02 / 07 · priča dana3 min · 620 riječi · 142 izvora

Ustavni spor koči rumunjski posao od €8.33bn

Napisao AIto brief AI · 22. svibnja 2026., 03:50
Kako je nastala

The sheer mass of legal procedure threatens to crush Romania’s domestic defense ambitions.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Rumunjska ima još devet dana da potpiše 8,33 mlrd. eura vrijedne vojne ugovore u okviru novoga europskog programa obrambenih zajmova SAFE (Reuters via MarketScreener). Zapelo je na ustavnom osporavanju pravnog okvira. Ako ugovori ne budu potpisani do 31. svibnja, Bukurešt gubi mogućnost da zahtijeva da se polovica opreme proizvede u Rumunjskoj.

Što SAFE nudi, a što rok oduzima

SAFE, kratica za Security Action for Europe, zamišljen je po modelu europskog fonda za oporavak nakon pandemije: Europska komisija zadužuje se na tržištu kapitala koristeći svoj najviši kreditni rejting, a zatim novac posuđuje državama članicama po cijeni znatno nižoj od one koju bi same plaćale. Za Rumunjsku to znači kamatu od oko 3 posto, umjesto približno 7 posto koliko plaća na vlastito državno zaduživanje (Centre for European Reform). Zajmovi se otplaćuju tijekom 45 godina, uz deset godina počeka, što znači da glavnica ne dolazi na naplatu prije otprilike 2036. (Breaking Defense).

Za osamnaest država članica odobreno je ukupno oko 131 mlrd. eura. Poljska, najveći korisnik s 43,7 mlrd. eura, sporazum je potpisala 8. svibnja (Notes from Poland). Rumunjska je, sa 16,68 mlrd. eura, druga po iznosu (milmag.pl).

Nakon 31. svibnja države opremu mogu kupovati samo kroz zajedničku nabavu s barem još jednom državom partnericom. Ministar gospodarstva Irineu Darău bio je izravan: nakon toga datuma, „više nećemo imati jednako snažan utjecaj na lokalizaciju proizvodnje u Rumunjskoj” (Mediafax). Zajednička nabava smanjuje moć pojedine države da od dobavljača traži domaće tvornice i lokalne dobavljačke lance.

Pala vlada i zakon donesen na brzinu

Rumunjski parlament odobrio je prvi paket od 15 do 16 obrambenih programa 29. travnja. Nekoliko dana poslije oporbena koalicija srušila je vladu premijera Ilieja Bolojana, s 281 glasom za nepovjerenje 5. svibnja (Agerpres). Vlada u tehničkom mandatu zatim je požurila donijeti pravni okvir za ugovore iz programa SAFE, ali je naknadne izmjene dodala nakon što je formalna sjednica već bila završena.

Upravo su te zadnje dopune sada temelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti. PSD, socijaldemokrati koji su predvodili izglasavanje nepovjerenja, tvrde da je tehnička vlada prekoračila ovlasti jer je donosila propise nakon što je politički smijenjena. Poseban prigovor podnio je i rumunjski pučki pravobranitelj. PSD tvrdi da podržava SAFE kao program, ali smatra da je postupak bio nezakonit. Time je pravna neizvjesnost ušla u završne dane prije roka koji se ne može politički rastezati.

Tko dobiva ugovore i što Rumunjska doista gradi

Odobreni ugovori snažno naginju njemačkom Rheinmetallu: na njega se odnosi oko 68 posto prve tranše od 8,33 mlrd. eura, uključujući 232 borbena vozila pješaštva Lynx, sustave protuzračne obrane Skynex, ophodne brodove i streljivo (HotNews). Rumunjska državna vojna tvrtka ROMARM upozorila je da „jednostavna montaža po licenci ne razvija industriju” (Adevărul). Bolojan je obećao najmanje 50 posto domaće proizvodnje. No razlika između sklapanja opreme i stvarnog prijenosa tehnologije ostaje neriješena.

Obrazac koji se ponavlja u programu

Rumunjska žurba nije iznimka. Italija, kojoj je dodijeljeno 14,9 mlrd. eura, još nije potpisala sporazum. Premijerka Giorgia Meloni poslala je 17. svibnja pismo predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, uvjetujući talijansko sudjelovanje fiskalnom fleksibilnošću za energetsku potrošnju (Il Politico Web). Komisija je to odbila. Mađarskih 16,2 mlrd. eura još nije odobreno (The Defense Post).

Mehanizam je jednostavan: stabilne vlade s jakom nabavnom administracijom na vrijeme osiguravaju domaće industrijske koristi. Rascjepkane vlade gube rokove. Rumunjska, kojoj su i S&P i Fitch dodijelili rejting BBB- uz negativne izglede (Economica.net), dodaje 16,68 mlrd. eura na javni dug koji se već približava maastrichtskom pragu od 60 posto BDP-a, granici iznad koje članice EU-a trpe pritisak da smanjuju potrošnju.

O tome hoće li Rumunjska uhvatiti rok do 31. svibnja sada odlučuje Ustavni sud. Ugovori su pripremljeni. Novac je dostupan. Svaki dan bez odluke pomiče pregovaračku snagu iz Bukurešta prema Bruxellesu, a od rumunjskih tvornica prema stranim proizvodnim linijama.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
5/22/2026, 3:02:39 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260522_015005
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology