Hrvatska ruši 26-godišnji monopol četvorke u ECB-u

Od osnutka Europske središnje banke četiri su države tretirale mjesta u njezinu Izvršnom odboru gotovo kao stalnu imovinu. Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska dijelile su ih prema nepisanom pravilu koje ne proizlazi ni iz jednog ugovora, ali ga nitko izvan tog kruga nije uspio probiti. To se mijenja 1. lipnja: Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, postaje potpredsjednik ESB-a i nasljeđuje Španjolca Luisa de Guindosa. Hrvatska je euro uvela u siječnju 2023., a od osnutka ESB-a 1998. nijedna država izvan velike četvorke nije imala mjesto u šesteročlanom Izvršnom odboru, tijelu koje vodi svakodnevni rad banke i čiji članovi imaju stalni glas pri odlučivanju o kamatnim stopama (Global Banking & Finance, Euronews).

Španjolsko proračunato povlačenje

Španjolska ovaj put nije ušla u borbu za mjesto. Vlada Pedra Sáncheza odlučila je ne predložiti kandidata, pozivajući se na neformalno pravilo prema kojem ista država ne bi trebala odmah naslijediti vlastitog dužnosnika. Pravi cilj nalazi se dalje u kalendaru: 2027. istječu mandati za tri mjesta u Odboru, uključujući predsjedničko. Osogodišnji mandat Christine Lagarde, koji se ne može obnoviti, završava u listopadu te godine. Španjolska želi upravo tu funkciju.

Njezin je adut Pablo Hernández de Cos, bivši guverner Španjolske banke i sadašnji čelnik Banke za međunarodne namire. De Guindos je vlastiti odlazak prikazao kao privremeni gubitak: „Španjolska je četvrto najveće gospodarstvo eurozone i uvjeren sam da će osigurati mjesto” (Global Banking & Finance). Računica, međutim, nosi domaći rizik. Sánchez vlada bez parlamentarne većine, oslabljen regionalnim porazima, a sadašnji guverner Španjolske banke, prema medijskim izvješćima, radi protiv kandidature Hernándeza de Cosa.

Jastrebovi su iskoristili otvoreni prostor

Vujčić je prošao zato što se njegov monetarni instinkt poklopio s onim što su u tom trenutku tražile sjeverne članice eurozone. Euroskupina, forum u kojem ministri financija država eurozone usklađuju stavove, nominirala ga je u siječnju nakon tri kruga glasovanja. Pobijedio je Finca Ollija Rehna i Portugalca Mária Centena. Njegov čvršći pristup monetarnoj politici, odnosno sklonost višim kamatnim stopama kako bi se inflacija držala pod nadzorom, odgovarao je Njemačkoj, Austriji i baltičkim državama.

Centeno, koji pripada labavijem krilu monetarne politike i zagovara niže kamatne stope, javno je kritizirao portugalsku vladu jer je, po njegovu sudu, prekasno stala iza njegove kandidature. Za guvernera središnje banke to je neuobičajeno otvoren prijekor vlastitoj vladi. Pokazao je i da imenovanja u ESB-u više ne ovise samo o nacionalnom lobiranju, nego i o podjeli između onih koji inflaciju žele lomiti strožim novcem i onih koji se više boje gušenja rasta.

Utrka za predsjedništvo i oni koji nemaju glas

Veća bitka slijedi u listopadu 2027. Predsjednika ESB-a bira Europsko vijeće, odnosno šefovi država ili vlada, kvalificiranom većinom: potrebno je 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva Europske unije. Nijedna država sama nema pravo veta, ali Njemačka i Francuska mogu okupiti blokirajuće koalicije. U igri su kandidati Španjolske, Nizozemske i Njemačke.

Jedan je akter iz tog postupka potpuno isključen: Europski parlament. Tijelo koje izravno biraju građani eurozone nema formalni glas o tome tko vodi instituciju koja određuje njihove kamatne stope i utječe na cijenu zaduživanja. Parlament može održavati saslušanja i davati neobvezujuća mišljenja. Stvarna moć imenovanja ostaje u rukama nacionalnih vlada. Za instituciju čije odluke ulaze u svaku hipoteku i svaki štedni račun u dvadeset i jednoj državi, to je vrlo uska demokratska veza.

Hrvatsko mjesto u Izvršnom odboru pokazuje da manje članice eurozone mogu probiti zatvoreni krug kada im se poklope politički interesi i monetarni profil. Hoće li to ostati iznimka ili početak trajnije promjene, odlučit će 2027. Ako Španjolska preuzme jednu od najviših funkcija, a velika četvorka ponovno zatvori raspored, Vujčićevo imenovanje ostat će fusnota: prva pukotina u monopolu koji se brzo popravio. Ako se manje ekonomije nastave ozbiljno natjecati, unutarnja karta moći u ESB-u prvi će se put promijeniti od uvođenja eura.