Hrvatski €9.9M pilot ulazi u kvantni štit EU-a

Svaka šifrirana poruka koja danas putuje internetom može biti snimljena i pohranjena u arhivu neprijateljske obavještajne službe, s idejom da će je jednoga dana dovoljno snažno kvantno računalo moći otvoriti. Taj se rizik već opisuje formulom „prikupi sada, dešifriraj poslije” (CSO Online). Takav trenutak možda je udaljen deset godina, ali državne tajne, vojni planovi i podaci o kritičnoj infrastrukturi moraju ostati zaštićeni znatno dulje. Zato Europska unija, uglavnom izvan šire javne pozornosti, gradi kontinentalnu kvantnu komunikacijsku mrežu u kojoj bi prisluškivanje razmjene ključeva bilo fizički uočljivo.

Hrvatska je sada u taj sustav ugradila svoj prvi dio. Projekt CroQCI vrijedan 9,9 milijuna eura demonstrirao je kvantno sigurnu komunikaciju na osam lokacija u Zagrebu (Večernji list), izašavši iz laboratorija u stvarna okruženja podatkovnih centara i krajnjih korisničkih primjena (CroQCI). Projekt vodi CARNET, hrvatska akademska mreža, uz znanstveno usmjeravanje Instituta Ruđer Bošković, a pilot je testirao optičku infrastrukturu i arhitekturu upravljanja ključevima potrebnu za kasnije povezivanje sa širim sustavom EU-a. Sam za sebe, pilot u jednom glavnom gradu nije velik. Kao dio plana u kojem sudjeluje 27 država, dobiva stratešku težinu.

Zaštitna plomba od svjetlosti

Kvantna raspodjela ključeva, poznata kao QKD, jednostavnija je nego što zvuči. Ona stvara šifrirne ključeve pomoću pojedinačnih čestica svjetlosti, a zatim te ključeve predaje klasičnoj enkripciji koja štiti stvarne podatke (ITU). Mehanizam se oslanja na fiziku: ako netko presretne čestice svjetlosti kako bi kopirao ključ, promijeni njihova kvantna stanja na način koji pošiljatelj i primatelj mogu otkriti. To je digitalni ekvivalent zaštitne plombe. Ako je plomba oštećena, zna se da je netko pokušao pristupiti sadržaju.

Time se štiti jedan vrlo konkretan korak: razmjena ključeva. Kompromitirani uređaji, loš programski kôd, unutarnje prijetnje i izloženost metapodataka ostaju stvarni sigurnosni problemi (Fraunhofer IPMS). Kvantni su signali pritom krhki. Ne mogu se pojačavati kao običan internetski promet, što ograničava domet bez pouzdanih relejnih čvorova ili satelitskih veza.

Kontinentalna slagalica

Okvir koji hrvatskom pilotu daje strateško značenje zove se EuroQCI, program pokrenut 2019. u kojem sudjeluju sve države članice EU-a i Europska svemirska agencija (European Commission). Cilj je zaštititi državne podatke, kritičnu infrastrukturu i osjetljiva istraživanja od budućeg dešifriranja uz pomoć kvantnih računala (HADEA).

Arhitektura ima dva sloja. Nacionalne optičke mreže, poput hrvatske, čine zemaljski segment. Sateliti bi trebali povezati zemlje ondje gdje sama optika nije dovoljna. Instrument za povezivanje Europe financirao je 19 prekograničnih projekata s ukupno 193 milijuna eura ulaganja i 96 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a, obuhvativši 25 država članica (HADEA). Projekt TransEuroOGS gradi optičke zemaljske postaje u Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj i Luksemburgu kako bi primale kvantne ključeve sa satelita (FAU, HellasQCI). Drugi okosnični projekt, QUANT-GPICz, trebao bi kvantno zaštićenom optikom povezati Frankfurt, Berlin, Varšavu i Prag.

Satelitski dio nosi najveći vremenski rizik. Prototip Eagle-1 službeno je bio predviđen za kraj 2026., no prema medijskim izvješćima lansiranje bi moglo skliznuti na kraj 2027. ili početak 2028. (Space Intel Report).

Dvije linije obrane

QKD je samo jedan dio europske obrane od kvantne prijetnje. Širi štit čini postkvantna kriptografija: novi matematički algoritmi projektirani tako da odole kvantnim napadima, za koje je američki NIST u kolovozu 2024. dovršio prva tri standarda (NIST). Francuska agencija za kibernetičku sigurnost ANSSI planira od 2027. prestati certificirati proizvode koji nemaju kvantno sigurnu enkripciju (MarketScreener). To se odnosi na svaki programski proizvod koji koriste državna tijela i operateri kritične infrastrukture.

Ta dva pristupa rješavaju različite dijelove istog problema. Postkvantni algoritmi softverska su nadogradnja za gotovo cijeli digitalni svijet: VPN-ove, certifikate i aplikacije za razmjenu poruka. QKD dodaje fizički sloj zaštite za najosjetljivije veze, ondje gdje se ni matematičke pretpostavke ne žele uzimati kao dovoljan temelj povjerenja (NIST, ITU). Europa razvija oba smjera, a Komisija je otvorila javno savjetovanje, koje traje do 24. lipnja 2026., kako bi oblikovala aktivnosti EuroQCI-ja nakon 2027. (Quantum Flagship).

Osam kvantno povezanih lokacija u Zagrebu neće same zaštititi europske tajne. Vrijednost nastaje tek kada se nacionalni piloti, prekogranična optička vlakna, certifikacijski okviri i sateliti povežu u sustav koji može raditi preko granica. Realan je raspored izgradnja infrastrukture u drugoj polovici ovog desetljeća, uz širu migraciju prema kvantno sigurnoj kriptografiji oko 2030. Utrka nije dramatična, ali jest stvarna: šifrirani promet snimljen danas ne zastarijeva, a računala koja bi ga mogla pročitati sve su bliže.