Ciparski kabel čeka Atenu

Negdje između Krete i Cipra istraživački brod čeka dozvolu za nastavak rada. Grčka još nije izdala pomorsku navigacijsku obavijest koja bi mu otvorila rutu. Dok se to ne dogodi, najambiciozniji europski podmorski elektroenergetski projekt ostaje ondje gdje je već dvije godine: na rubu mora, zaustavljen sporom o suverenitetu koji nitko nije riješio.

Kabel, praznina i zaustavljeni brod

Great Sea Interconnector (GSI) trebao bi prekinuti energetsku izolaciju Cipra, jedine države članice Europske unije koja još nema elektroenergetsku vezu s europskom mrežom. Kabel bi se protezao 1.208 km od Krete do Cipra, na dubinama blizu 3.000 metara, uz procijenjeni trošak od 1,9 mlrd. eura (Enerdata). Europska komisija proglasila ga je projektom od zajedničkog interesa i za njega odobrila gotovo 658 mil. eura iz Instrumenta za povezivanje Europe, programa kojim EU financira ključnu infrastrukturu (Euronews, Cyprus Mail).

Oko 60 posto mapiranja morskog dna već je obavljeno. Preostalih 40 posto nalazi se u vodama na koje pravo polažu i Grčka i Turska (Greek News Agenda). Upravo je taj nedovršeni dio srž problema. Kada je u srpnju 2024. istraživački brod pod talijanskom zastavom ušao u koridor južno od Kasosa i Karpatosa, Turska je poslala ratne brodove, a plovilo je zaustavilo rad. Od tada u tom dijelu nije bilo napretka u istraživanju trase (DW).

Francuska je kupila udio, ne jamstvo

Francuski infrastrukturni ulagač Meridiam preuzeo je 5. kolovoza većinsku kontrolu nad projektnom tvrtkom. IPTO, grčki operator elektroenergetske mreže, zadržava tehničko vođenje projekta (Prime Minister of Greece). Odvojeni sporazum između IPTO-a i francuskog proizvođača kabela Nexans, koji već ima ugovor vrijedan oko 1,43 mlrd. eura, odnosi se na istraživanja morskog dna koja moraju prethoditi polaganju kabela (Energynews.pro, Powergame).

Pariz sada u projektu ima kapital, industrijske ugovore i diplomatski ulog. Prema izvješćima, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o ubrzanom izdavanju navigacijske obavijesti čim operativne odluke budu spremne (Cyprus Mail). U grčkim se medijima spominjala mogućnost francuske pomorske pratnje, ali Pariz, Atena i Nikozija to nisu službeno potvrdili (RUA). Francuski novac povećava političku cijenu opstrukcije, ali Grčkoj sam po sebi ne daje slobodu da pošalje brod (Kathimerini).

Ankara zasad ne mijenja stav. Turski dužnosnici tvrde da su za radove na morskom dnu u vodama koje Turska smatra svojima potrebne turske dozvole (Hürriyet). Pravni spor nije formalan izgovor, nego stvarno osporeno pitanje. Grčka i Cipar, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, međunarodni ugovor koji uređuje pomorsku jurisdikciju, tvrde da otoci stvaraju isključive gospodarske pojaseve. Turska, koja tu konvenciju nije potpisala, tvrdi da to ne vrijedi kada se otočne zone preklapaju s kontinentalnim pojasom kopnene države.

Prema turskom tumačenju, vode između Krete i Cipra pripadaju turskom području prava. Prema grčkom, grčki i ciparski pojasevi ondje se dodiruju. Istraživanje morskog dna zato nije neutralan tehnički posao: ono pomaže odrediti trasu kabela koju bi jedna strana poslije mogla tumačiti kao potvrdu svojih pomorskih zahtjeva. Turska intervencija 2024. pokazala je da Ankara upravo dozvolu za istraživanje smatra operativnom granicom (Daily Sabah).

Cipar plaća najviše, a vidi najmanje

Cipar bi snosio 63 posto troška kabela, oko 786 mil. eura, jer je posljednje izolirano elektroenergetsko tržište u Europskoj uniji (Euronews). Od 251 mil. eura za koje IPTO tvrdi da ih je već potrošio, ciparski energetski regulator ocijenio je samo 32 posto naplativim kroz buduće prihode (ProtoThema). Oporbeni čelnik Stefanos Stefanou zatražio je od ministra financija objašnjenje kako ulazak Meridiama utječe na ukupni trošak, održivost projekta i teret za potrošače. To je razumno pitanje: ciparski porezni obveznici i kućanstva koja plaćaju račune financiraju kabel čiji sljedeći fizički korak ovisi o sukobu na koji ne mogu utjecati.

ENTSO-E, tijelo koje koordinira europske operatore elektroenergetskih mreža, potvrdio je u travnju da je GSI jedini priznati interkonektor za Cipar. Odbio je razmatrati bilo kakvu alternativu koja bi išla preko Turske ili sjevernog Cipra (ENTSO-E). Europska komisija svoju potporu naziva „kristalno jasnom”. Navigacijska obavijest koja bi trebala provjeriti što ta jasnoća znači u praksi očekuje se oko listopada.

Bruxelles je gotovo 658 mil. eura uložio u označavanje, financiranje i planiranje kabela čiji sljedeći korak traži da istraživački brod uđe u vode u koje je država izvan EU-a prije dvije godine poslala ratne brodove. Komisija je GSI dosad tretirala kao energetski projekt. Sljedeća navigacijska obavijest pokazat će je li ga spremna tretirati i kao pitanje suvereniteta.