Cipar bliže ulasku u Schengen

Zelena linija presijeca Cipar kao politička činjenica koju nijedno europsko pravilo nije uspjelo ukloniti. Južno od nje Republika Cipar funkcionira kao punopravna članica Europske unije. Sjeverno od nje turske vojne snage drže teritorij od 1974., a primjena prava EU-a ondje je formalno suspendirana. Između ta dva prostora stoji pitanje koje nije imao nijedan dosadašnji kandidat za Schengen: kako uvesti europski prostor bez redovitih graničnih kontrola na podijeljenom otoku.

Europska komisija, prema dostupnim informacijama, ocijenila je da je Cipar tehnički spreman za Schengen, područje u kojem su ukinute redovite kontrole na granicama između država sudionica (Kathimerini Cyprus, Kibris Postasi). Procjena je 26. lipnja 2026. predstavljena schengenskom odboru. Predsjednik Nikos Christodoulides o tom je dosjeu odvojeno razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen u Parizu (Euronews Greece). Time je potvrđeno da Cipar može ući u završnu fazu postupka, ali ne i da je odluka donesena.

Ključna vrata nalaze se u Vijeću

Cipar je u Europsku uniju ušao 2004. i u međuvremenu uveo euro, ali i dalje nije dio Schengena. Ugovor o pristupanju propisuje da se schengenska pravila na Cipar primjenjuju tek nakon jednoglasne odluke Vijeća, što znači da se mora suglasiti svaka država koja sudjeluje u schengenskom sustavu (Official Journal 2003 accession act, Council of the EU). Komisija može provjeravati, ocjenjivati i preporučiti. Ne može primiti novu državu u Schengen (Cyprus Mail).

Primjer Rumunjske i Bugarske pokazuje zašto je ta razlika presudna. Komisija je obje države 2022. proglasila tehnički spremnima (European Commission). Austrija je u prosincu iste godine blokirala njihov ulazak, pozivajući se na migracijski pritisak, a ne na tehničke nedostatke u Rumunjskoj ili Bugarskoj (Reuters). Potpuno ukidanje kontrola na kopnenim granicama uslijedilo je tek u siječnju 2025. (Council). Jedno ministarstvo unutarnjih poslova držalo je cijeli predmet otvorenim godinama. Jednoglasnost svakoj vladi daje upravo takvu polugu.

Za Cipar zasad nema javnih dokaza o konkretnoj prijetnji vetom. No slučaj Rumunjske i Bugarske postavio je obrazac: kad proširenje Schengena dođe pred Vijeće, odluka postaje politička, a tehnička ocjena više nije dovoljna. Anonimni diplomati iz schengenskih država izražavali su skepsu i prije pozitivne procjene, pri čemu je jedan za Cyprus Mail rekao da ne postoji „ozbiljan način” da Cipar uđe u Schengen. Ta je ocjena prethodila novoj evaluaciji i ne može se čitati kao sadašnje protivljenje u Vijeću, ali pokazuje političku klimu.

Kontrolna točka koja ne smije postati granica

Cipar se razlikuje od svih prethodnih kandidata zbog same podjele otoka. Protokol 10 iz ugovora o pristupanju suspendira primjenu prava EU-a na područjima koja Republika Cipar ne kontrolira (EUR-Lex). Uredba o Zelenoj liniji uređuje kretanje ljudi i robe preko tampon-zone, ali pritom izričito inzistira da ta linija nije vanjska granica Europske unije (Green Line Regulation).

Schengen počiva na sigurnosnoj razmjeni: države ukidaju unutarnje granične kontrole zato što vjeruju vanjskim granicama, viznim sustavima i policijskoj suradnji svih ostalih sudionica (DG HOME). Kod Cipra problem nije samo broj službenika na prijelazima. Schengenu treba pravno definirana kontrolna točka. Cipru treba kontrolna točka koja se neće pretvoriti u priznanje granice, jer bi to politički učvrstilo podjelu otoka. Europski su evaluatori, prema izvješćima, ocijenili da su sadašnje provjere na Zelenoj liniji dostatne, ali su zatražili potpuniju pravnu jasnoću u okviru Protokola 10 (Euronews Greece, Kathimerini Cyprus).

Dodatnu složenost stvaraju britanska suverena vojna područja na otoku, teritoriji koje je Ujedinjena Kraljevina zadržala i na kojima britanske snage upravljaju kontrolnim točkama uz područje pod nadzorom Republike Cipar. Evaluatori su, prema navodima, zatražili snažniju suradnju na tim prijelazima (Kathimerini Cyprus), jer je svaka praznina na rubu vojne zone izvan EU-a istodobno praznina u schengenskom sigurnosnom lancu.

Povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner rekao je u siječnju da Komisija „u potpunosti podupire” ulazak Cipra u Schengen i da će se njegova „specifična situacija” uzeti u obzir, uz očuvanje sigurnosnih standarda (Cyprus Mail, Sigmalive). Samo evaluacijsko izvješće, prema navodima dugačko 60 stranica, još nije objavljeno.

Cipar je, sudeći prema dostupnim informacijama, dobio tehnički argument. Politički još nije. O njemu će se odlučivati jednoglasno u Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove, gdje sjede ministri unutarnjih poslova država sudionica, ali i kroz pravni problem Zelene linije koji nijedna institucija EU-a dosad nije do kraja riješila. Komisija duguje javnu procjenu. Vijeće duguje vremenski okvir. A Cipar mora odgovoriti na pitanje koje proizlazi iz same njegove geografije: kako jamčiti schengensku sigurnost na otoku na kojem je linija koju nadzire upravo ona linija koju ne smije nazvati granicom.